Za veliki broj pravoslavnih vjernika, vjerskih službenika i zvaničnika, proteklog je vikenda u Tuzli upriličena svečanost povodom obilježavanja stotinu i četrdeset godina osvećenja Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice. Svetu arhijerejsku liturgiju predvodio je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a u Narodnom pozorištu Tuzla održana je svečana akademija.
Tokom akademije, Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije poručio je da je Saborni hram Uspenja presvete Bogorodice u Tuzli svjedok bitisanja pravoslavne zajednice i neraskidivi dio ovog grada, dok je patrijarh srpski Porfirije Bosnu i Hercegovinu opisao kao zemlju podviga, iskušenja i padova, ali i ljepote, molitve i ljubavi, zemlju u kojoj žive ljudi koje vodi Bog i uz koju ga iz djetinjstva vežu lijepa sjećanja.
Iskustvo ljudi koji žive na prostoru ove države, naveo je patrijarh, iskustvo je zajedničkog života Srba, Muslimana i Hrvata i svih drugih ljudi, gdje god se nalazili.
˝To je iskustvo koje može biti primjer, bez obzira na to što je kroz historiju bilo i nesporazuma i rana koje smo jedni drugima nanosili. Uz sve to iskustvo mi ne samo da moramo nego istinski možemo da idemo dalje zajedno i budemo primjer za ugled˝, poručio je patrijarh Porfirije i dodao:˝Budimo odgovorni. Ne dozvolimo sebi da nam drugi kaže ko smo. Mi smo svi Božija djeca i svaki čovjek je stvoren po slici i prilici Božijoj, a to znači da od svakog od nas Gospod traži da kao Njegova djeca budemo Njegovo naslijeđe i svi uđemo u Carstvo Božije, koje jeste tajna budućeg vijeka, ali je i ovdje prisutno u onolikoj mjeri koliko mi možemo to da potvrdimo i pokažemo˝.
Također, istaknuo je da grad Tuzla i povod za okupljanje vjernika u njemu podsjećaju na činjenicu da svaki narod ima hram, potrebu za Bogom i mjesto na koje dolazi da se smiri, da bude skrušen te da uoči svoje nedostatke i slabosti, ali i da vidi nesagledivne mogućnosti svojih izleta onda kada se obrati Bogu, u nastojanju da živi po Njegovim zapovjestima i zakonima.
Obilježavanju i svečanostima prisustvovao je i Žarko Vujanović, predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona, koji je poručio da je stotinu i četrdeset godina osvećenja Sabornog hrama veoma značajan događaj za ove prostore.
˝Općeprihvaćen je od svih građana u Bosni i Hercegovini i to se svidi u sastavu organizacionog odbora, jer je pomoć pristigla sa federalnog i državnog nivoa. Ovo je značajan dan ne samo za pravoslavni živalj, nego i za sve građane Tuzle. Ovo je otvoreni grad svih nas, bez obzira kojem se bogu molili i kojoj naciji pripadamo˝, izjavio je Vujović.
Osim Vujovića, iz bh. i srbijanske političke sfere svečanosti su prisustvovali i ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije Nenad Popović, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine. Među ostalima, crkveni velikodostojnici su Novaliću uručili priznanje za podršku hramu.
˝Ovaj hram je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. On je naročito ponos svih nas koji smo iz ovog kraja. Nije samo arhitektonski vrijedna građevina, ona ima ogromno duhovno značenje, ima velike poruke. Mi se ponosimo što smo uspjeli očuvati ono što ovaj hram znači, a to je suživot, simbol dobrih odnosa, koje naročito važe za ovaj kraj i Tuzlu˝, naveo je Novalić i istaknuo da je ponosan što je Vlada FBiH izdvojila 100.000 KM za održavanje hrama i dodao da će i u buduće podupirati ovakve projekte i događaje.
˝To je bila karakteristika našeg ponašanja vjekovima i vjerujem da će zauvijek biti tako˝, rekao je Novalić.
Inače, Saborna crkva građena je od 1874. do 1882. godine, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila ju je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine. Ovo je jedna od najljepših i nabolje očuvanih pravoslavnih crkvi u sjeveroistočnoj Bosni, a ujedno je i sjedište Eparhije zvorničko-tuzlanske. Saborna crkva se, kao što je navedeno prilikom svečanosti, redovno održava i obnavlja u građevinskom smislu. Bio je to i slučaj sa oštećenjima nastalim usljed granatiranja Tuzle tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.
