Društvo | 26.01.2023.

“Neke naše komšije vrlo se ljute”

Integralno bošnjaštvo u hrvatskim udžbenicima

Teško je djetetu u četvrtom razredu osnovne škole u Hrvatskoj objasniti, a da se dijete potpuno ne zbuni, da u Bosni žive Hrvati, a da to nisu Hrvati iz Hrvatske nego Hrvati koji su autohtono bosanskohercegovačko stanovništvo. Da su tu još i Srbi koji nisu u Srbiji nego u Bosni, i još Bošnjaci koji su u Hrvatskoj i Srbiji manjina. Kada se tako stvari postave, najjednostavnije je reći – u Bosni žive Bošnjaci.

Autor:  J.S.
Vitraž na katedrali Srca Isusova u Sarajevu s kraja 19. stoljeća

“U Bosni i Hercegovini ne žive tri konstitutivna naroda, u toj državi žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje.” To uče djeca u Hrvatskoj, tako piše u udžbeniku iz prirode i društva za četvrti razred. Ta je rečenica izazvala veliku pažnju ovih dana u Hrvatskoj nakon što se Večernjem listu zbog nje požalio jedan roditelj.

Jasno je da je u pitanju greška, ali je moguće da su autori koristili relevantne historijske izvore u kojima se sve do dolaska Austro-Ugarske narod u Bosni naziva Bošnjacima. Sve što se dešavalo poslije, otprilike od kraja 19. stoljeća, nacionalno osvještavanje Srba i Hrvata u Srbiji i Hrvatskoj, koji su za sobom povukli katolike i pravoslavce, najčešće s ciljem ostvarivanja dominacije nad Bosnom i Hercegovinom i na kraju podjelom Bosne između sebe, što su nekoliko puta pokušali u posljednjih 150 godina, jeste politički projekt.

Prije, recimo, nešto više od 150 godina ovo bi bila činjenica koja nikoga ne bi iznenadila, jer su tada svi stanovnici Bosne bili Bošnjaci, i bili su muslimani, katolici i pravoslavci. Bošnjaci katolici su krajem 19. stoljeća postali “bosanski Hrvati”, ali je bitno napomenuti da u srednjovjekovnoj Bosni takvo imenovanje za bilo koji dio bosanskog stanovništva nije upotrebljavano, što jasno uočavaju i sami hrvatski historičari, kao npr. Tomislav Raukar, Nada Klaić itd. Raukar navodi: “U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izričitih potvrda o nazočnosti hrvatskoga stanovništva na području bosanske države...”

Fra Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, u svom proglasu 1848. godine je zapisao: “Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi (...)”

U časopisu Bosanski prijatelj fra Antun Knežević 1870. godine je zapisao: “Neke naše komšije vrlo se ljute što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i običajima i što pod živu glavu nećemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadima na nas složne su naše komšije, koje ćemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. (...) Prijatelj Jovo poručuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo nam veli, ‘jok Bošnjače, ti si moj i moraš prigrliti moje ime’. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez našeg pitanja.”

Činjenica je da danas imamo tri konstitutivna naroda, ali treba razumjeti i same autore udžbenika. Teško je djetetu u četvrtom razredu osnovne škole u Hrvatskoj objasniti, a da se dijete potpuno ne zbuni, da u Bosni žive Hrvati, a da to nisu Hrvati iz Hrvatske nego Hrvati koji su autohtono bosanskohercegovačko stanovništvo. Da su tu još i Srbi koji nisu u Srbiji nego u Bosni, i još Bošnjaci koji su u Hrvatskoj i Srbiji manjina. Kada se tako stvari postave, najjednostavnije je reći – u Bosni žive Bošnjaci.

Ko kosi, a ko vodu nosi

HUSEINSPAHIĆ: “Šta ćete s nama, Bosancima!?”

Povodom godišnjice smrti

Atif Purivatra, pionir afirmacije bošnjačke nacije

Ponovo se oglasila autorica spornog udžbenika

Enisa Kulašin optužila Faruka Kapidžića za femicid – Zna li uopće šta to znači

učenici u fokusu

Nova školska godina pred vratima, u kojim kantonima će učenici dobiti besplatne udžbenike?

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh