Husein Memić rodio se u Novom Pazaru 1983. godine. Dugogodišnji je direktor Kulturnog centra, predsjednik Gradskog odbora SDP-a, a od aprila 2018. godine i njezin potpredsjednik. Husein Memić novoizabrani je ministar turizma i mladih u Vladi Srbije. U Novom Pazaru reći će vam da on važi za kadra SDP-a koji je “tvrđeg” nacionalnog opredjeljenja. Memić je početkom prošlog mjeseca kritikovao ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina (koji nije član nove Vlade) zbog odluke da ne primi nijednog Bošnjaka od onih koji su se kandidirali za osnovnu obuku za vatrogasno-spasilačke jedinice. U javnosti je ostao zapažen i kada je kao član UO Rukometnog kluba “Novi Pazar” saopćio da istupaju iz Superlige Srbije nakon incidenata na meču s “Crvenom zvezdom” u Beogradu, a razlog je bio vrijeđanje igrača “Novog Pazara” na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. S Memićem smo razgovarali o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, njegovoj ulozi, planovima i razvoju u narednom četverogodišnjem mandatu.
STAV: Kako ocjenjujete prošli četverogodišnji mandat BNV-a?
MEMIĆ: Rad prošlog saziva BNV-a nije bio dovoljno stručan i stručno kapacitiran da odgovori u punom obimu na zahtjeve koji podrazumijevaju vođenje jedne krovne institucije za Bošnjake na polju kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma. Od ovih četiri oblasti imali su donekle pomaka jedino u oblasti nastave na bosanskom jeziku, ali je i taj proces ostvarivanja prava bio ugrožen i prepušten sam sebi. Taj se saziv uglavnom bavio perifernim stvarima. Pokušali su da sebe nametnu kao političku instituciju, što BNV svakako nije, niti ikada treba biti. Nisu u svoj rad uključili stručnjake iz redova cijelog bošnjačkog naroda, već su pokušali nametnuti svoje jednopartijske kadrove i to im nikako nije polazilo za rukom. Medijska priča oko albanizacije također se neslavno završila, a taj saziv se ni do danas nije od nje ogradio ili javno odrekao. Da zaključim, njihov mandat u prošlom sazivu BNV-a bio je nedovoljno stručan, nedovoljno vidljiv i uzaludno potrošen bez pravih rezultata.
STAV: Koji su prioriteti u radu BNV u naredne četiri godine?
MEMIĆ: U oblasti kulture BNV mora formirati, prije svega, institucije koje će se baviti zaštitom i očuvanjem materijalne i nematerijalne kulture Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji. Te institucije, poput Bošnjačkog muzeja, Biblioteke, Zavoda za zaštitu spomenika ili Bošnjačkog kulturnog centra, moraju u svom radu biti potpomognute od države i lokalnih samouprava gdje žive Bošnjaci. U oblasti obrazovanja moraju se osigurati novi besplatni i kvalitetni udžbenici koje će raditi po konkursu svi ljudi kojima je to struka. Nastava na bosanskom jeziku mora pratiti savremene tokove u obrazovanju i biti od BNV-a na pravi način podržana. Moraju se uključiti svi Bošnjaci, stručnjaci iz dijaspore, koji će nam pomoći u izradi novih i boljih nastavnih programa koji će učiniti da nastava ne gubi na značaju i kvalitetu, a samim tim i na broju učenika koji se opredjeljuju za nastavu na bosanskom. Učenicima u nastavi na bosanskom jeziku treba ponuditi sve zakonske modele, a svakako treba ponuditi i bilingvalnu nastavu. Učenicima u nastavi na bosanskom jeziku treba ponuditi, recimo, da se u jednom dijelu paralelno obrazuju na turskom ili njemačkom, čime će naša djeca moći direktno da upisuju fakultete širom svijeta. Tom širokom lepezom ponuđenog dobit će se na kvalitetu, što je samo jedan dio onoga što mi planiramo uraditi. Programe rada i projekte moraju donositi svi oni koji budu uzeli učešća u budućem radu BNV-a, ali tek onda kada dobiju legitimitet na izborima za BNV. Programi rada moraju biti odraz dogovora i učešća svih strana te samo tako mogu odgovoriti na potrebe ovdašnjeg bošnjačkog korpusa.
STAV: Postoje li neki konkretni projekti koje smatrate da je bitno provesti u narednom mandatu?
MEMIĆ: U oblasti službene upotrebe jezika i pisma se moraju, u skladu sa zakonom, u svim lokalnim samoupravama gdje žive Bošnjaci, primijeniti odredbe koje se odnose na ovu oblast i iz teorije zaživjeti u praksi. Moraju se mijenjati statuti opština i gradova, pa se sve to spustiti na preduzeća i ustanove. Treba prilagoditi postojeća podzakonska akta i cijelu ovu oblast, poslije decenije nečinjenja i neprimjenjivanja, konačno urediti. U oblasti informisanja treba raditi na formiranju redakcije na bosanskom jeziku u okviru servisa RTS-a, ali istovremeno i formiranju lokalnih redakcija na bosanskom jeziku pri lokalnim medijima. Moraju se osnaživati mediji kako bi pravili emisije, plasirali informacije značajne za Bošnjake u Srbiji, čime bi se brzo, tačno, na valjan način, u dovoljnoj mjeri, informisali Bošnjaci o svim dešavanjima unutar njihove zajednice, ali bi o Bošnjacima te iste informacije dobijali i ostali narodi u Srbiji i šire, čime bi se ljudi približavali i međusobno upoznavali. Oni koji budu dobili mandat u budućem sazivu BNV-a moraju zajednički osmisliti projekte i odrediti šta su prioriteti, a onda ih opet zajednički realizovati.
STAV: Da li BNV treba biti depolitizirano, odnosno da li nosioci najviših funkcija u BNV-u mogu biti ujedno i najviši funkcioneri stranaka?
MEMIĆ: Previše se mistifikuje depolitizacija BNV-a. Ona je potrebna i sadašnje rukovodstvo BNV stavilo se na stranu jedne političke opcije i njenom promovisanju. Depolitizacija ne podrazumijeva da se onima koji će voditi BNV zabrani bavljenje politikom ili političko djelovanje. To je zamjena teza ili neshvatanje pojma depolitizacije ovog organa. BNV se, kao krovna institucija, ne smije baviti politikom, već samo djelovati u okviru svojih nadležnosti. Predsjednik BNV-a, u skladu sa zakonom, ne smije biti predsjednik političke organizacije. Sve ostalo zakon dozvoljava te tako vi možete učestvovati u radu BNV-a, a izvan njega se posebno baviti i politički djelovati u skladu s vašim potrebama i opredjeljenjima. Jedno je voditi BNV, a drugo je obavljati stručne poslove iz nadležnosti BNV-a. Ne postoji onaj koji može znati sve iz svih oblasti, te rad u okviru BNV-a treba prepustiti stručnim ljudima, a rukovođenje onima koji dobiju povjerenje birača. Kada iza jedne liste kandidata stane jedna, druga ili treća politička opcija, normalno je da ti ljudi u životu izvan BNV-a budu i nosioci određenih političkih funkcija, što ne isključuje ostale kompetencije koje su ih delegirale da budu oni koji treba da vode budući saziv BNV-a. Idealna opcija u radu BNV-a jeste spoj političkog legitimiteta i uže stručnosti, što daje i legalitet u budućem radu, ali to ne isključuje i druge opcije. Bitnije od svega jeste da se BNV bavi radom u svojim oblastima, a da sve izvan njegovih nadležnosti prepusti onima koji su za te oblasti dobili podršku naroda. Ja ću, recimo, u Vladi Republike Srbije obavljati funkciju ministra za turizam i omladinu. To me ne sprečava da istovremeno budem i budući predsjednik BNV-a. Smatram da upravo s pozicije ministra mogu više doprinijeti boljem ostvarivanju kolektivnih prava Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji. Mogu otvoriti taj kanal komunikacije koji je očigledno u zastoju. Naravno da to iziskuje još više napora i samoodricanja, ali ću uz pomoć svojih stručnih i kompetentnih saradnika moći obavljati ovaj eventualno povjereni mi amanet od naroda.
STAV: Na kojem su stepenu ljudska i manjinska prava Bošnjaka u Srbiji?
MEMIĆ: Ljudska i manjinska prava u Republici Srbiji su definisana i uređena zakonima. Kada su u pitanju zakonska rješenja prava nacionalnih zajednica, ona su često veća u odnosu na evropske zakone. Tu oblast je uredio, dok je bio na čelu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, gospodin Rasim Ljajić. On je i ozakonio postojanje nacionalnih savjeta te u okviru njih ostvarivanje ovih prava. Problem je što se ta prava ne ostvaruju u dovoljnoj mjeri. Nekada je problem u državi i njenom birokratskom aparatu, ali najčešće je do nas samih, do naše nesposobnosti da iskoristimo svoja prava. Bošnjaci često, zbog neuključivanja stručnih ljudi, ostaju uskraćeni svojih ljudskih i manjinskih prava. Mi moramo sami, na pravi način, da uzmemo svoja prava u skladu sa zakonom, jer niko nam prava neće dati na tacni. Posebno je ostvarivanje prava u oblasti djelovanja BNV-a na nama samima, jer tu imamo zakonsku kulturnu autonomiju. Dakle, jedino ako budemo znali da ta prava uzmemo, dobit ćemo ono što nam je potrebno.
STAV: Ko bi trebao činiti većinu u novom sazivu BNV-a? Odnosno, postoji li neka lista s kojom ne biste pravili koaliciju?
MEMIĆ: Većinu u budućem sazivu BNV-a treba da čine one liste koje dobiju podršku naroda i koje su spremne na saradnju i zajednički rad. Ni u jednom poslu ne treba biti isključiv. Ne vidimo zašto ne bismo sutra svi zajedno učestvovali u radu BNV-a na dobrobit svih Bošnjaka. Isključivanjem jedne ili druge opcije značilo bi da ostavljate dio Bošnjaka bez svojih predstavnika u radu BNV-a, čime i sebi uskraćujete legitimitet u radu. U ovoj kampanji mi najavljujemo i pokazujemo potrebu za širim pristupom. Od nas još niko nije čuo ružnu riječ, niti neprimjerenu kritiku, jer smatramo da poslije izbora treba da sjednemo svi zajedno i radimo u tom BNV-u. Oni koji upućuju često i ružne i neprimjerene kritike treba da se zamisle kojem narodu pripadaju. U tradiciji i vaspitanju Bošnjaka nije da se tako ponašaju prema braći koja drugačije misle. U radu i upravljanju BNV-a treba da učestvuju svi, naravno, na osnovu rezultata izbora, a u radu odbora svi stručnjaci bez obzira na političku pripadnost a na osnovu svojih kompetencija.
STAV: Kako biste unaprijedili saradnju s matičnom Bosnom i Hercegovinom i njenim institucijama?
MEMIĆ: Saradnja s Bosnom i Hercegovinom i njenim institucijama do sada je bila zanemarena. Uglavnom se svodila na političko djelovanje. Institucije se moraju bolje povezati i na osnovu iskustava tih institucija prvo graditi institucije Bošnjaka u Srbiji, a tek onda raditi na unapređivanju njihovog rada i djelovanja. Zalažemo se da se u svim gradovima Sandžaka ostvari posebna saradnja s Bosnom i Hercegovinom i da se njeguju posebne kulturne veze i radi na proučavanju i očuvanju kulturnog naslijeđa između Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Putem BNV-a ćemo uspostaviti direktnu saradnju između institucija u Sandžaku i institucija Bosne i Hercegovine. Aktivno ćemo sarađivati sa svim organizacijama koje okupljaju Bošnjake u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz Sandžaka. Radit ćemo na kulturološkom povezivanju gradova Sandžaka i gradova Bosne i Hercegovine. U okviru BNV-a organizovat ćemo i planirati stalno učešće na naučnim skupovima, susretima i seminarima koji se organizuju u Bosni i Hercegovini. BNV mora biti most koji će povezati Bošnjake u Srbiji s Bošnjacima širom svijeta. Kada je u pitanju povezivanje država, BNV mora još bolje povezati Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, te pokazati da kultura, obrazovanje, informisanje i na kraju jezik samo spajaju i zbližavaju ljude.
