Naučnici koji prate evoluciju novog koronavirusa su zabrinuti. Nakon što su se krajem godine pojavile dvije naizgled zaraznije varijante Co vid-19, otkrivene u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Africi, dvanaestog januara objavljeno je da se pojavila treća sumnjive varijante u Brazilu, relativno slična prethodnim dvjema.
Autori istraživanja sugeriraju zabrinjavajuću mogućnost: konvergentna evolucija, isti fenomen zbog kojeg su šišmiši i ptice prije nekoliko milion godina samostalno razvijali krila. Koronavirus bi također mogao mutirati u različitim dijelovima svijeta, sposoban čak da ponovo zarazi ljude koji su već imali Covid.
Nova varijanta, otkrivena u brazilskom gradu Manausu, predstavlja jedinstvenu kombinaciju mutacija, ali dvije od njih su stare poznanice. Neki ih genetičari zovu Nelly i Erik, zbog sličnosti s njihovim tehničkim imenima: N501Y i E484K. Nelly i Erik dvije su mutacije koje utječu na spikulu koronavirusa, ključa s kojim virus ulazi u ljudske stanice. Mutacija Nelly prisutna je u sve tri uznemirujuće varijante, a Erik joj se pridružuje u južnoafričkoj i brazilskoj.
Preliminarna studija američkog biohemičara Jessea Blooma sugerirala je prije nekoliko sedmica da mutacija E484K umnožava sposobnost koronavirusa da izbjegne antitijela iz krvne plazme nekih darivatelja koji su već prevladali COVID. A druga istraživanja objavljena ove sedmice tvrde da bi "većina" ljudi koji su već imali prirodnu infekciju novim koronavirusom mogla biti ponovno zaražena južnoafričkom varijantom. Rad potpisuje virolog Penny Moore iz Nacionalnog instituta za zarazne bolesti Južne Afrike.
Britanska varijanta - s Nelly, ali bez Erika - pojavila se u septembru i već je registrirana u 40 zemalja. Britanske vlasti procjenjuju da je prenosivost između 30% i 50%. Britanska varijanta ne proizvodi ozbiljniju bolest, ali je zaraznija po svim pokazateljima, pa bi krajnji rezultat u svakom slučaju bio veći broj smrtnih slučajeva.
Južnoafrička varijanta već je registrirana u 13 zemalja, uključujući Francusku i Njemačku. Brazilska je identificirana samo u Brazilu, Japanu i Južnoj Koreji. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuju da će britanska varijanta biti dominantna u SAD-u u martu.
Neki stručnjaci, poput Amerikanca Trevora Bedforda, vjeruju da su se ove nove inačice pojavile kod osoba s hroničnom infekcijom, procesa u kojem se tijelo mjesecima bori protiv koronavirusa, sve dok se ne pojavi mutant koji bolje napada invazivne stanice i pobjeđuje.
Bedford se oslanja na slučaj 45-godišnjaka koji je zbog problema u imunološkom sistemu s kovidom primljen na pet mjeseci u bolnicu Brigham and Women u Bostonu (SAD). Doktori koji su ga liječili izvijestili su o "ubrzanom razvoju virusa" sve dok pacijent nije na kraju umro. Među otkrivenim mutacijama bile su Nelly i Erik.
Vrlo je rijetko da pojedinačna mutacija promijeni tok virusa, ali postoje presedani. Jedna promjena virusa chikungunya učinila je patogen sposobnim da zarazi novu vrstu komaraca i tako poveća svoj epidemijski potencijal, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Teksasu. Međutim, ono što najviše brine naučnike je sinergijski učinak nekoliko relevantnih mutacija.
Preliminarna studija s 20 dobrovoljaca, objavljena u utorak, također sugerira da su antitijela cijepljenih - s dozama Pfizera ili Moderne - nešto manje učinkovita protiv novih inačica s mutacijama Nelly i Erik. "Vakcine će se možda trebati periodično ažurirati kako bi se izbjegao potencijalni gubitak kliničke učinkovitosti", zaključuju autori na čelu s imunologom Michelom Nussenzweigom sa Univerziteta Rockefeller (SAD). Istraživači ističu da je primijećeni učinak "skroman".
Gotovo niko ne uzima u obzir mogućnost da vakcine iznenada prestanu djelovati, ali njihova trenutna učinkovitost od 95% mogla bi se postupno smanjivati do te mjere da ih treba ažurirati, kao što se svake godine to događa s vakcinom protiv gripe.
