Zekat je jedan od stubova islama koji je posebno aktuelan u toku ramazana. Tim povodom razgovaramo s dr. Elnurom Salihovićem, koji ima višegodišnje akademsko, praktično i međunarodno iskustvo u organizaciji institucije zekata. Elnur Salihović završio je Gazi Husrev-begovu medresu, a diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka, gdje je i doktorirao. Magistrirao je na Univerzitetu u Sarajevu i na Univerzitetu La Sapienza, Rim, iz oblasti upravljanja državom i humanitarnim poslovima.
Bio je konsultant za islamske finansije i filantropiju u sjedištu UNICEF-a u Ženevi, gdje je vodio proces osnivanja fonda “Global Muslim Philanthropy Fund for Children”, prvog globalnog fonda za podršku i pomoć djeci u zemljama članicama Organizacije islamske saradnje, čiji su osnivači UNICEF i Islamska banka za razvoj. Trenutno je glavni konsultant za islamske finansije i filantropiju u jednoj od najvećih međunarodnih humanitarnih organizacija MSF “Doktori bez granica”.
Više od deset godina dr. Salihović bio je rukovodilac Ureda za zekat Islamske zajednice. Od 2014. godine je zamjenik generalnog sekretara Svjetskog zekat foruma, vodeće svjetske organizacije za zekat, sa sjedištem u Džakarti. Pored ove pozicije, bio je angažiran na rukovodećim pozicijama u odborima kompanija i institucija, uključujući i člana Nadzornog odbora u kompaniji “Energoinvest”, d. d. Sarajevo. Autor je triju knjiga, od kojih je Major Players in the Muslim Business World izdata u SAD-a. Posljednja knjiga Zekat u teoriji i praksi muslimana u Bosni i Hercegovini i svijetu izašla je iz štampe početkom 2022. godine. Napisao je veliki broj tekstova i elaborata koji u najvećoj mjeri tematiziraju pitanje zekata i islamskih socijalnih finansija. Bio je predavač na brojnim međunarodnim konferencijama u Indoneziji, Maleziji, Kataru, USA, Britaniji, Njemačkoj, Turskoj i dr.
STAV: Zekat je jedan od stubova islama čije se pogrešno ili površno razumijevanje najzornije vidi kroz stagnaciju islamske civilizacije. Da li su muslimani dosegli optimalni nivo implementacije zekata?
SALIHOVIĆ: Zekat, treći stub islama, najvažniji je imovinski ibadet i jedna od najznačajnijih obaveza za muslimane. Ustanova zekata stoljećima je bila faktor koji je doprinosio stabilnosti i razvoju muslimanskih zajednica širom svijeta. U praksi Muhammeda, a. s., i pravovjernih halifa date su smjernice za odgovarajuće izvršavanje obaveze zekata i uređenje pitanja njegovog prikupljanja i raspodjele. Ta praksa ukazuje na činjenicu da je zekat primarno društvena obaveza, a ne individualan čin, ostavljen volji pojedinca da ga izvrši na način kako on želi.
Nažalost, u većini muslimanskih država zekat je izgubio izvornu funkciju i bio je prepušten volji pojedinaca, a sve je manje bio korišten njegov veliki potencijal za razvoj društva. Zekat je bio sveden na običnu milostinju. Nakon dugog perioda stagnacije početkom dvadesetog stoljeća, uporedo s jačanjem reformatorskih pokreta, dolazi i do promišljanja usmjerenih ka boljem uređenju pitanja zekata.
Iako je, posebno tokom posljednja dva desetljeća, došlo do značajnih unapređenja u radu zekat agencija i poboljšanju sistema organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata, uključujući proaktivne i inovativne pristupe, kao i sve veće korištenje savremenih tehnologija, nažalost, još uvijek se nije došlo do odgovarajućeg nivoa iskorištenosti potencijala zekata na globalnom nivou.
Postoji nekoliko procjena potencijala za prikupljanje zekata na globalnom nivou koje se navode u određenim studijama, sponzoriranim od nekoliko relevantnih svjetskih organizacija, uključujući Svjetsku banku i Islamsku banku za razvoj. Prema tim studijama, godišnji potencijal zekata na globalnom nivou jeste između 200 do 600 milijardi američkih dolara. Nažalost, iskorišteni potencijal prikupljanja je mali i putem organiziranih sistema prikupljanja, prikupi se oko 10 posto potencijala. Nekoliko muslimanskih država, poput Saudijske Arabije, Malezije, Indonezije, Kuvajta, gdje su sistemi prikupljanja i raspodjele zekata organizirani od strane državnih institucija, uspjelo je izgraditi prilično dobar sistem prikupljanja i raspodjele zekata, ali i one konstantno rade na unapređenju postojećih sistema, svjesni činjenice da nisu dostigli optimalni nivo razvoja tog sistema. Spomenut ćemo samo činjenicu da Saudijska Arabija, putem sistema organiziranog prikupljanja zekata, godišnje prikupi oko 7 milijardi američkih dolara, ali i s tim prilično velikim iznosom prikupljenog zemlji nije dostignut puni potencijal prikupljanja u toj zemlji.
STAV: Promjena odnosa prema zekatu u Islamskoj zajednici Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata bila je jedan od presudnih faktora opstanka muslimana i njihovih institucija. Da li je naša Islamska zajednica nakon Agresije dosegla limit ili postoji još prostora za inovacije?
SALIHOVIĆ: Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, uslijed velikih finansijskih problema s kojima se suočavala Islamska zajednica, primarno u finansiranju rada Gazi Husrev-begove medrese i planiranog osnivanja Islamskog teološkog fakulteta, rukovodstvo Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji donosi ključne odluke za osnivanje Fonda Gazi Husrev-begove medrese i pokretanje organiziranog prikupljanja zekata i sadekatul-fitra. Organizirano prikupljanje i raspodjela zekata i sadekatul-fitra pokreće se 1969. godine, raspisom Starješinstva Islamske vjerske zajednice u SFRJ, koji je potpisan od tadašnjeg reisul-uleme Sulejmana ef. Kemure i vjersko-prosvjetnog referenta Huseina ef. Đoze. Pored manjeg broja problema i otpora akciji organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra, ona je uspjela da zaživi i bude prihvaćena od velikog broja pripadnika Islamske zajednice. Ova akcija i Fond Gazi Husrev-begove medrese, koji će kasnije biti nazvan Fond bejtul-mal, postao je ključni fond za očuvanje i razvoj odgojno-obrazovnih ustanova, kao i cjelokupne Islamske zajednice.
Nakon Agresije na Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica radila je na jačanju sistema organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra. Doneseno je nekoliko važnih odluka, uključujući osnivanje Ureda za zekat 2009. godine, donošenje pravilnika i internih akata koji su dodatno unaprijedili sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra. Iznos prikupljenog zekata i sadekatul-fitra konstantno raste i on je veći za oko 15 puta od iznosa prikupljenog u 1996. godini. Pored značajnog rasta prikupljenog zekata, značajna su i vidljiva poboljšanja u raspodjeli prikupljenih sredstava zekata, što je veoma važan segment koji utječe na razvoj i unapređenje cijelog sistema i pokazuje neophodnu odgovornost rukovodilaca u IZ. Ipak, uzmemo li u obzir iskorištenost potencijala za prikupljanje zekata u Bosni i Hercegovini, dijaspori i domovinskim zemljama, jasno je da postoji još mnogo prostora za napredak i unapređenje postojećeg sistema.
STAV: Zekat kao i drugi segmenti islama ponekad su i zloupotrijebljeni u određenim državama s muslimanskom većinom. Zbog toga, pojedina ulema pribjegava različitim rješenjima koja se bukvalno prenose kod nas, što dovodi do zabuna i smutnje. Možemo li ustvrditi da kroz odnos prema zekatu muslimanske zajednice dijelimo na slobodne i manje slobodne?
SALIHOVIĆ: Na određeni način možemo dovesti u korelaciju pitanje odgovarajućeg sistema prikupljanja i raspodjele zekata i slobode muslimanskih zemalja, društava i zajednica, ali prije svega njihove uređenosti i organiziranosti u skladu s temeljnim postulatima islama i šerijatskim propisima. Vrlo se često u muslimanskim zajednicama, potencirajući odgovornost davaoca zekata, zanemari velika odgovornost ulul-emra, predvodnika tih zajednica, koji imaju obavezu da pitanje zekata urede na odgovarajući način i ponude muslimanima što bolja sistemska rješenja za prikupljanje i raspodjelu zekata. Činjenica je da je danas sve manje muslimanskih zemalja i zajednica koje zapostavljaju pitanje zekata i sve je veći broj zemalja koje shvataju važnost i potencijal zekata za poboljšanje socijalne sigurnosti, nastojeći uspostaviti ili unaprijediti sistem prikupljanja i raspodjele zekata.
Stoga, možemo govoriti i o “ulemi” koja svoje “liberalnije” stavove o organiziranom prikupljanju i raspodjeli zekata temelji na bazi već zastarjelih mišljenja i određeni broj njih trebalo bi da urade “update” i unaprijede svoje znanje o aktuelnoj praksi prikupljanja i raspodjele zekata. Svi bi morali biti svjesni svoje odgovornosti i iznositi samo dobro argumentirane stavove u javnosti. Islamska zajednica u BiH je izgradila prilično dobar sistem prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra koji treba konstantno unapređivati, a ne raditi na njegovom rušenju, što, svakako, muslimanima u BiH i zemljama gdje djeluje IZ u BiH ne bi donijelo nikakvo dobro.
STAV: U poređenju s drugim muslimanskim zajednicama, da li je uređenje pitanja zekata u okviru Islamske zajednice u BiH uspješan primjer, odnosno kvalitetna praksa koja se može primijeniti u sličnim okolnostima?
SALIHOVIĆ: Muslimani u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu mogu biti ponosni na činjenicu da je naša Islamska zajednica bila među prvim muslimanskim zajednicama u svijetu koja je uspostavila sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra. Prije naše IZ sistematski pristup, donošenje odgovarajućih zakona i uspostava sistema prikupljanja i raspodjele zekata, uspostavljen je samo u nekoliko rijetkih muslimanskih zemalja poput Jordana i Saudijske Arabije. Sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata organiziran od Islamske zajednice u BiH jedan je od uspješnijih modela u svijetu, uzimajući u obzir okolnosti u kojem je nastao, razvijao se i dostigao odgovarajući nivo. Svakako, pred Islamskom zajednicom još je mnogo zadataka i aktivnosti do dostizanja optimalnog nivoa i iskorištavanja odgovarajućeg potencijala prikupljanja i raspodjele zekata. Konstantan rast prikupljanja zekata i sadekatul-fitra, u godinama nakon Agresije, predstavlja dodatni motiv i odgovornost da Islamska zajednica uloži dodatne napore na unapređenju ovog sistema.
STAV: Kako je uređena institucija zekata na svjetskom nivou i kolika je koordinacija, odnosno razmjena iskustava po ovom pitanju između muslimanskih zajednica?
SALIHOVIĆ: Sve je više organizacija za zekat koje nastoje doći do odgovarajuće razmjene iskustava i koordinacije projekata na regionalnom i globalnom nivou. Iako je bilo nekoliko globalnih inicijativa za uspostavu globalne organizacije za zekat, poput Internacionalne zekat organizacije, trenutno je Svjetski zekat i vakuf forum (WZWF) jedina organizacija za zekat koja djeluje na globalnom nivou. Organizacije za zekat iz četrdeset država jesu članice Svjetskog zekat i vakuf foruma. WZWF od 2010. godine organizira globalnu konferenciju za zekat, na kojoj o ovoj temi govore eminentni lideri i stručnjaci, kao i godišnju skupštinu, na kojoj se tretiraju konkretna pitanja vezana za rad te organizacije. WZWF ima potpisane sporazume o razumijevanju i saradnju s nekoliko UN agencija, kao što su UNDP i UNICEF.
Kada govorimo o konkretnim projektima, nivo koordinacije na globalnom nivou može i treba biti veći i postoje dobri pokazatelji da bi ta koordinacija mogla biti bolja u narednom periodu. Nažalost, veliki je broj ljudi, posebno u većinski muslimanskim zemljama, koji su pogođeni raznim krizama, ratovima i velike su socijalne razlike među muslimanskim zemljama. Bruto dohodak po stanovniku u najbogatijim muslimanskim zemljama, poput Katara i drugih zaljevskih zemalja, jeste sto i više puta veći od BDP-a najsiromašnijih muslimanskih zemalja. Stoga bi bolja koordinacija aktivnosti i projekata usmjerenih na pomoć ugroženim, što i jeste jedan od glavnih ciljeva zekata, mogla doprinijeti ublažavanju socijalnih razlika.
STAV: Odnedavno svjedočimo i pozitivnim primjerima da pojedine međunarodne institucije pokazuju otvorenost prema zekatu. Kako zekat razumiju nemuslimani?
SALIHOVIĆ: Pitanje zekata je, posebno u posljednjem desetljeću, pobudilo interes međunarodnih organizacija, posebno UN agencija, koje su uvidjele priliku da putem saradnje sa zekat agencijama dođu do odgovarajućih sredstava za finansiranje programa iz oblasti socijalne sigurnosti. Većina međunarodnih organizacija poštuje propise i ne prelaze granice u svom djelovanju, ali nažalost, ima i nekoliko globalnih organizacija koje su, u nastojanju da dođu do što više sredstava za svoje projekte i uslijed neodgovarajućih uputstava od savjetnika za pitanja islamske filantropije, prekršile propise i počele djelovati kao direktni prikupljači zekata, što svakako izlazi iz okvira njihovog mandata.
Saradnja UN-ovih agencija s ovlaštenim organizacijama za zekat, muslimanskim zemljama i organizacijama sve je prisutnija. U ovom kontekstu mogu navesti i jedan interesantan projekt na kojem sam radio tokom 2021. godine, projekt uspostavljanja sistema organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata u Mauritaniji, koji vodi UNDP u saradnji s Vladom. Primjer pojačanog interesa je i povećan broj konferencija čiji su organizatori i suorganizatori UN-ove i druge međunarodne organizacije. Tokom 2021. godine UN i Islamska banka za razvoj su organizirale seriju od jedanaest seminara koji su tretirali pitanje zekata i islamskih socijalnih finansija. Ponekad se stječe dojam da značaj zekata i njegov potencijal za ublažavanje socijalnih razlika i poticaj razvoju, nerijetko, bolje shvataju nemuslimani koji se bave ovim pitanjem nego veliki broj muslimana, koji nažalost veoma površno pristupaju razumijevanju ovog stuba islama.
