Gaza umire. Gaza je gladna. Neljudska opsada kojom vlada Benjamina Netanyahua već pet mjeseci kažnjava Pojas kao posljedicu Hamasovog brutalnog napada na Izrael već je uzrokovala prve smrtne slučajeve zbog pothranjenosti.
Oko 2,3 miliona Palestinaca bori se s glađu u Gazi koja je pod napadima Izraela od 7. oktobra i koji je izazvao glad u regiji ne dozvoljavajući ulazak humanitarne pomoći. Stanovnici Gaze čak pokušavaju preživjeti tako što nerijetko prave hljeb od stočne hrane jer ne mogu pronaći brašno.
Užas onoga što se tamo događa potaknuo je Sjedinjene Države, glavne pristalice Izraela, da počnu modificirati svoju tradicionalnu politiku bezuslovne podrške. Tako su američki avioni bacali padobranima hranu palestinskom civilnom stanovništvu – praksa koju provodi i Jordan – a Washington je najavio izgradnju privremene luke u Gazi. Paralelno, Evropska unija obećala je skoro otvaranje pomorskog koridora od Kipra.
To su dvije hitne mjere koje, međutim, ne bi trebale zasjeniti prevladavajuću potrebu za prekidom vatre. Nadalje, ako se provedu, operacije za ublažavanje nedostatka vode i hrane mogle bi biti predmet ozbiljnih prepreka. Izgrađena vojnom tehnologijom, privremena luka bi se relativno brzo stavila u funkciju – između 45 i 60 dana – ali nije jasno kakvu će ulogu Izrael imati u razvoju događaja.
Prema izvorima iz sjevernoameričke administracije, inicijativa ima podršku izraelske vlade. U stvarnosti to znači da može kontrolirati dolazak te pomoći i da će opet biti u njihovoj ovlasti regulirati, pa čak i zaustaviti ulazak hrane, lijekova i ostalih esencijalnih dobara baš kao što to čini od 2005. godina kada je evakuirala svoje građane, doseljenike iz Pojasa i onda ga blokirala.
Isto se događa s evropskim pomorskim koridorom: čak i da bude u funkciji prije američke luke, ne bi bio osiguran kada je u pitanju iskrcavanje materijala, jer bi se taj posao morao obavljati u području koje je dio poprišta vojnih operacija. Pregovori o postizanju primirja su u zastoju zbog garancija koje obje strane zahtijevaju u pogledu života talaca i trajanja primirja. U međuvremenu, palestinsko civilno stanovništvo nastavlja umirati.
Paradoks je da ni privremena luka ni pomorski koridor ne bi bili potrebni da je Netanyahu odobrio otvaranje kopnenih prijelaza koji su u funkciji rade već 19 godina i, iznad svega, da je naredio da se prekine nesrazmjerna operacija u koju se upustila vojska njegove zemlje.
Stanovnici Rafaha svaki dan sa kanticama i posudama u rukama satima čekaju u dugim redovima kako bi dobili obrok koji život znači. Među ljudima u redovima nalazi se i veliki broj djece koji pokušavaju doći do hrane kako bi preživjeli u teškim ratnim uvjetima.
Sve je teže pronaći hranu u Rafahu, gdje su se sklonile hiljade Palestinaca koji su pobjegli od izraelskih napada. Stanovnici Gaze koji su se sklonili u grad preživljavaju zahvaljujući obrocima koje im pripremaju volonteri.
Iako je nastupio ramazan, mjesec posta, stanovnici Gaze sve teže pronalaze hranu za sehur, jutarnji obrok i večernji obrok iftar.
presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.
Napadi se, međutim, nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, a isporuka pomoći i dalje je nedovoljna za rješavanje humanitarne katastrofe.
Od 7. oktobra prošle godine broj u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijena su 31.184 Palestinca, dok je broj povrijeđenih 72.889.
