S glađu koja bjesni u Gazi nakon pet mjeseci razorne izraelske vojne kampanje i s katastrofalnim razinama pothranjenosti za koje se očekuje da će iznimno porasti u nadolazećim mjesecima, Izrael ponovo uvodi ograničenja pristupa humanitarnoj pomoći. Posljednjih sedmica, unatoč blagom povećanju protoka zaliha, Pojas i dalje dobiva manje od polovine količine hrane koja mu je potrebna za minimalne potrebe. Gotovo cijelo stanovništvo Gaze suočava se s krizom nesigurnog pristupa hran, navodi se u izvještaju koji je u ponedjeljak objavilo referentno tijelo za to pitanje, koje čine agencije UN-a i humanitarne organizacije, javlja dopisnik madridskog El Paisa. 

Više od 870.000 ljudi nalazi se u vanrednoj situaciji, a više od 670.000 u katastrofalnoj situaciji, što je prag ispod kojeg će 1,1 milion stanovnika Gaze, gotovo polovina, vjerovatno pasti do jula, prema najvjerojatnijem predviđenom scenariju, stoji u izvještaju.

Kriza je posebno teška među djecom, unatoč činjenici da mnogi odrasli smanjuju njihov unos kako bi im dali hranu. Postoje slučajevi poput Fadija al Zanta, šestogodišnjeg dječaka koji boluje od cistične fibroze. Prije rata uzimao je lijekove koje njegova porodica više ne može pronaći i održavao uravnoteženu prehranu koja je danas nemoguća, rekla je Reutersu njegova majka Shimaa al Zant. “Njegovo stanje se pogoršava. Sve je slabiji i slabiji.“ Dijete, s vidljivim rebrima, upalim očima i slabim nogama, ostaje na krevetu u bolnici Kamal Adwan, u sjevernoj Gazi, kako se vidi na fotografiji koju je objaviuo Reuters.

Nivo akutne pothranjenosti među najmlađom djecom gotovo se udvostručio u februaru u odnosu na januar, a od nje već pati 31% djece mlađe od dvije godine na sjeveru i 10% u Rafi, na jugu, gdje stiže više humanitarne pomoći, navodi Unicef. Lokalne zdravstvene vlasti, sa svoje strane, izvijestile su posljednjih sedmica o smrti više od 20 djece zbog pothranjenosti i dehidracije, uglavnom u bolnicama na sjeveru.

IPC i UNICEF ističu da je, osim neprijateljstava, nagli porast nesigurnosti dopremanja hrane u Gazi posljedica iznimno ograničenog pristupa humanitarnoj pomoći. Također da se glad može obuzdati samo prekidom vatre i nesmetanom intervencijom humanitarnih agencija. Od početka izraelske vojne ofanzive prošlog oktobra, osnovne zalihe stizale su na mahove. Zalihe nisu povećane jer se humanitarne organizacije i dalje sukobljavaju s ograničenim, sporim i zbunjujućim procesom koji nameće Izrael, a koji uključuje birokratske prepreke, inspekcije i ograničenja na ulaznim tačkama.

“Ne vjerujemo da u Gazi postoji glad. Nije da nema poteškoća u nekim područjima, ali činimo sve što možemo kako bismo osigurali velike količine pomoći", rekao je glasnogovornik COGAT-a, agencije izraelskog Ministarstva odbrane zadužene za koordinaciju, za The Times of Israel.

Međutim, UN-ov Svjetski program za hranu procjenjuje da je svakodnevno potrebno najmanje 300 kamiona hrane kako bi se zadovoljile osnovne potrebe stanovništva. Tokom prve polovine marta ulazilo je u prosjeku 159 kamiona dnevno, od čega samo 111 prevozi samo hranu, a tek 10 mješoviti teret. To je 40% minimalno potrebnog iznosa, prema podacima UN-a. Prije izraelske ofanzive svaki radni dan ulazilo je u prosjeku 500 kamiona, uključujući i kamione s gorivom.

Humanitarne zalihe dopremaju se u Pojas gotovo isključivo preko dva granična prijelaza smještena na jugu, uglavnom Kerem Shalom, s Izraelom, i u manjoj mjeri, Rafah, s Egiptom. Kako bi pomoć stigla do sjeverne Gaze, potrebna su svakodnevna odobrenja izraelskih vlasti, što često znači dugo čekanje na kontrolnim tačkama u sredini Pojasa, gdje su konvoji - koji često ne dobiju zeleno svjetlo – izloženi pljačkama, Svjetski program za hranu do sada je ove godine uspio poslati samo devet konvoja na sjever.

Ulazak nije jedini izazov, također i distribucija. Glasnogovornik COGAT-a Shimon Freedman za El Pais naglašava da je zaštita konvoja s humanitarnom pomoći odgovornost agencije koja ih organizira, a vojska za to ne garantira. Državna policija Hamasa pokušava zadržati kontrolu nad distribucijom, jer se tereta pokušava domoći gladna gomila ili mafijaši koji žele preprodati pomoć na crnom tržištu. Ali općenito izbjegavaju izlazak na otvoreno kako bi pratili konvoje jer izlaže agente granatiranju od strane izraelske vojske.

Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk upozorio je u utorak da opseg ograničenja Izraela na ulazak pomoći u Gazu i vođenje neprijateljstava može dovesti do korištenja izgladnjivanja kao ratnog oružja. To bi predstavljalo ratni zločin. Tužitelj Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan prethodno je upozorio da bi sprječavanje njihove isporuke moglo predstavljati zločin te je naglasio da Izrael mora osigurati da stanovnici Gaze dobiju hranu, vodu i medicinske potrepštine. Isto tako, Međunarodni sud UN-a, koji razmatra tužbu Južne Afrike protiv Izraela za navodni genocid, pozvao je Izrael da dopusti odgovarajući protok pomoći.

S obzirom na uzbunu koju izaziva glad u Gazi, Sjedinjene Države i Evropska unija, zajedno s nekoliko zemalja u regiji, posljednjih su sedmica razmatrali alternative za pružanje pomoći Pojasu zrakom i morem. Mjere su kritizirane zbog svojih velikih ograničenja s obzirom na veličinu krize i zbog toga što su skrenule fokus s izraelske odgovornosti.

Vojni avioni koji prevoze zalihe mogu prevesti oko 10 puta manje od jednog kamiona, a prva pošiljka pomorskim koridorom s Kiprom isporučila je 200 tona hrane, što je jednako između 10 i 15 kamiona, prema procjenama UN-a. Dostava pomoći zrakom i morem također predstavlja značajne logističke i distribucijske izazove te je mnogo skuplja. Krajem februara glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Stéphane Dujarric istakao je da se u Egiptu nalazi 1.000 kamiona s 15.000 tona hrane koji još čekaju odobrenje Izraela za ulazak u Gazu.