Već sedmicama, kada pitate stanovnika Gaze na WhatsAppu šta je jeo dan prije, nema potrebe precizirati je li to bio doručak, ručak ili večera jer je to, u najboljem slučaju, bio njegov jedini obrok u danu. Pola milona ljudi Ujedinjeni narodi već svrstavaju u najozbiljniju od pet faza u koje su svrstane prehrambene krize, odnosno u visoku opasnost od umiranja od gladi.

Posebno je teško na sjeveru gdje nedostatak brašna dovodi do toga da neke porodice pripremaju pita kruh s mljevenom hranom koju su davale životinjama, a UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) prestao je s uvođenjem humanitarne pomoći, nakon što je gladna rulja napala kamione prošle sedmice, stoji na početku reportaže koju je danas objavio El Pais.

“U Gazi jednostavno nema dovoljno hrane za sve. Kad sudbina hoće i dobijem hranu, to je jednom dnevno. Drugim danima je ne mogu pronaći ili je preskupa i ne mogu je priuštiti," kaže Tamer Ashraf, 20, koji je, poput mnogih stotina hiljada drugih, pobjegao iz sjeverne Gaze u grad Khan Yunis i zatim, opet po nalogu izraelske vojske, u Rafu, gdje više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze čeka novo i najavljeno prisilno raseljavanje pred invazijom na to područje.

Cijela Gaza danas je gladna, u većoj ili manjoj mjeri. Njenih 64% stanovnika jede samo jednom dnevno, a 95% porcija daju djeci. Na sjeveru, svi signali ukazuju na glad prema Famine Review Committee, međunarodnom timu stručnjaka za hranu koji analiziraju podatke. Provjere prehrane u tamošnjim skloništima i zdravstvenim centrima pokazuju da je 15,6% beba mlađih od dvije godine teško pothranjeno. Njih 3% pati od najteže vrste pothranjenosti: uginut će ako ne dobiju hitnu pomoć.

Teške slike se svakodnevno mogu vidjeti na televiziji i društvenim mrežama: tučnjave oko obroka pri podjeli hrane, redovi odraslih i djece koji pružaju tanjur ili kakvu plastičnu posudu, pljačka humanitarne pomoći, previsoke cijene na crnom tržištu, sreća za one koji si mogu priuštiti da pojedu shawarmu prvi put u više od četiri mjeseca rata...

WFP opisuje svoja posljednja dva pokušaja dostave, koja su dovela do obustave, kako slijedi: “U nedjelju [18. februara], na putu za grad Gazu, konvoj je bio okružen gomilom gladnih ljudi u blizini vojne kontrolne tačke u Wadi Gazi. Najprije izbjegavajući brojne pokušaje ljudi da se popnu na kamione, zatim pucajući na njih dok su ulazili u grad, tim je uspio podijeliti malu količinu hrane putem. U ponedjeljak se drugi konvoj prema sjeveru suočio s potpunim haosom i nasiljem zbog kršenja reda i mira. Nekoliko kamiona je opljačkano između Khan Yunisa i Deir al Balaha [u središtu i na jugu], a vozač je napadnut. Brašno preostalo u kamionima spontano je podijeljeno u gradu Gazi.“

Agencija javlja o "neviđenim razinama očaja". Pomoć jedva da je stigla posljednjih dana, a policija Hamasove vlade, koja drži kontrolu u Rafi, odbija pratiti kamione koji je prevoze jer Izrael gađa njihove agente, objasnio je  šef UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA), Philippe Lazzarini, u susretu s novinarima u sjedištu u Jeruzalemu.

“Ovdje stiže vrlo malo pomoći i ima vrlo malo hrane”, kaže Yahia Sarray, gradonačelnik glavnog grada Gaze. “Ljudi su gladni i ne mogu pronaći osnovne stvari, pogotovo za djecu i bebe. Mnogi jedu samo jedan mali obrok dnevno. Posvuda traže sve što mogu pojesti. Ponekad riskiraju svoje živote odlazeći na vrlo opasna mjesta u nadi da će dobiti nešto jestivo. Ono što nam najviše treba su kruh i brašno.”

Jeremy Konyndyk, predsjednik Refugees International, američke nevladine organizacije posvećene podršci raseljenim osobama, izbjeglicama i osobama bez državljanstva, upozorio je ovog utorka na videokonferenciji: “Ako se neometana humanitarna operacija ne dopusti diljem Gaze, bit će gladi. I to neće biti zbog prirodnih fenomena, već zbog načina na koji se vodi ovaj rat i ustrajnog i namjernog uskraćivanja humanitarnog pristupa, uglavnom od strane Izraela [...] koji je odobrio tek jedan od pet zahtjeva za dostavu na sjeveru“.

U oktobru, nedugo nakon početka rata, izraelski ministar odbrane Yoav Gallant najavio je "potpuno okruženje" Gaze hranom, vodom, strujom i gorivom. “Mi se borimo protiv ljudskih životinja, pa ćemo se tako i ponašati”, rekao je. Pod pritiskom svojih saveznika dopustio je ulazak iz Egipta nešto humanitarne pomoći. Nekih dana uđe manje od stotinu kamiona, u poređenju s 500 prije rata, kada su radile i farme i industrije.

Posljednjih sedmice ultranacionalističke grupe svakodnevno ih pokušavaju zaustaviti (a ponekad i uspijevaju). Izraelska vojska je bombardovala skladišta hrane, mlinove i pekare (15 od gotovo 100 ih je u funkciji). Osam izvjestitelja UN-a optužilo je Izrael  za “uništavanje prehrambenog sistema Gaze i korištenje hrane kao oružja protiv palestinskog stanovništva”. Petnaest nevladinih organizacija - kao što su Action Against Hunger, ActionAid, Plan International ili Save the Children - podsjetilo je da rezolucija 2417 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda osuđuje korištenje gladi među civilima kao ratnu strategiju.

Humanitarna pomoć sedmicama je ograničena na jug, gdje je koncentrirana velika većina stanovništva, stotine hiljada njih u normalnim ili improviziranim šatorima. Uglavnom su to boce vode, brašna, mlijeka za bebe, slanutka, riže, jestivog ulja, šećera, mesnih konzervi...

Na tržnici se kupuju svježi ili pakirani proizvodi, neki od njih skladišteni prije rata. Malo ih je, a potrebe su velike, pa sada koštaju i do 10 puta više. Kilogram krompira stoji 14 šekela (3,5 eura, sedam puta više), a vreća brašna 500 šekela (10 puta više). Na ulicama Rafaha čokolade koje su prije bile dostupne za jedan ili dva šekela sada imaju cijenu od 12 ili 13.

U Rafi je koncentriran rad međunarodnih organizacija i nevladinih udruženja, pa je situacija manje tragična, iako je 5% djece mlađe od dvije godine na pregledima pokazalo akutnu pothranjenost, prema podacima UN-a. Meso je luksuz u Gazi nakon sedmog oktobra.

Vlada Izraela tvrdi da Hamas krade do 60% humanitarne pomoći. Ponavljanje tog stava u izraelskim medijima – zajedno s popularnošću narativa da su i civili na ovaj ili onaj način krivi za napad sedmog oktobra – potaklo je raspoloženje u korist daljnjeg ograničavanja pomoći, kako bi se Hamas prisilio da preda taoce koje je zarobio. U svojoj posljednjoj anketi, objavljenoj prošlog utorka, think tank Israel Institute for Democracy pitao je: “Podržavate li ili se protivite tome da Izrael dopusti dostavu humanitarne pomoći stanovnicima Gaze, s dostavom hrane i lijekova međunarodnim organizacijama koje nisu povezane s Hamas ili UNRWA? Protiv toga se izjasnilo 68% jevrejske populacije, uključujući 31% onih koji se definiraju kao ljevičari.