Od kampanje vakcinisanja do kampanje protiv nevakcinisanja. Evropa je u nešto više od godinu dana prošla put od ubrizgavanja prve vakcine protiv COVID-19 do ciljanja ljudi koji se njoj opiru. Zemlje s niskom stopom vakcinisanja, poput Njemačke (67,5%), Austrije (64,1%) ili Grčke (61,1%), predvode ofanzivu, uvodeći pravila kojim žele ograničiti aktivnosti što je više moguće nevakcinisanih ljudi i da se čak vakcinisanje proglasi obaveznim za sve veći broj zanimanja. Evropska komisija insistira da prioritet mora biti imunizacija što većeg broja ljudi i podizanje stope vakcinisanosti koja trenutno iznosi 65,4% evropske populacije.

Udvostručeni pritisak na ljude koji ne žele ili se protive vakcinisanju nije bez političkih rizika. No, vlasti zemalja koje su najviše pogođene novim zimskim valom pandemije prisiljene su poduzeti drastične mjere kako bi pokušale riješiti novu zdravstvenu a time i ekonomsku krizu. Evropska komisija ostaje naizgled neutralna pred ofanzivom koja je u toku. "Strategija vakcinisanja je u nadležnosti svake države i nije naša odgovornost da se izjašnjavamo o tome kako se ona provodi", kaže njen glasnogovornik.

No, inzistiranje Komisije na poruci da se treba vakcinisati i šutnja pred mjerama prisile sugerira da Bruxelles smatra takve mjere neizbježnim. Pritisak ima učinak, prije svega, na stanovništvo koje se ne protivi vakcinisanju ali ne misli da je u opasnosti ili vjeruje da će se epidemija smiriti. O pogoršanju epidemiološke situacije raspravljat će se ovih dana na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.

Austrija, u kojoj epidemija već napreduje sa 15.000 zaraženih dnevno (50% više nego prije godinu dana), stavila je nevakcinisane u prvi plan i počela potpunu izolaciju na 20 dana od danas. Od 13. decembra karantin će ostati na snazi ​​samo za nevakcinisane osobe a vakcina će postati obavezna od februara 2022.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je jedan od prvih koji je poduzeo korake da ubrza stopu vakcinisanja. Prošlog jula Macron je između ostalog najavio i obavezu vakcinisanja svih radnika u bliskom kontaktu s trećim stranama. I upozorio je kako razmišlja o tome da vakcina postane obavezna za sve.

Poruka francuskog predsjednika odmah je izazvala val rezervacija termina za vakcinisanje, koji je u prvim satima nakon njegovog govora dostigao milion. Do tada je kampanja vakcinisanja izgubila zamah u Francuskoj i zemlja je devet sedmica imala stopu vakcinisanja ispod evropskog prosjeka. Pet sedmica kasnije francuska je stopa već bila iznad prosjeka i sada iznosi 69,1% ukupnog stanovništva, u poređenju sa 65,4% u EU.

Italija je od početka bila iznad evropskog prosjeka. Unatoč tome, vlada Maria Draghija nametnula je ozbiljne obaveze, kao što je predočenje potvrde o COVID-u (koja uključuje dokaz o vakcinisanju, testiranju ili preležanoj bolesti) za pristup poslu, uz kaznu gubitka plaće. Talijanska stopa vakcinisanja je blizu 73% ukupne populacije, jedna od najviših u EU, iza Španije, Portugala, Belgije, Danske, Irske i Malte, prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Nekoliko zemalja, posebno Njemačka, takođe je zagovaralo zadržavanje dobrovoljne prirode punkcije i odupiralo se čak i uvođenju covid certifikata iz straha da će se to protumačiti kao indirektan način nametanja cijepljenja.

No, četvrti val koji se nadvio nad Njemačkom značio je kraj tolerancije Berlina prema nevakcinisanima. Odlazeća vlada Angele Merkel i regionalne vlasti planiraju uskladiti takozvano 2G pravilo, što znači da samo oni koji su vakcinisani i oni koji su oboljeli mogu voditi društveni život bez ograničenja.

Pravilo će se aktivirati na temelju stope hospitalizacije koju ima svaka teritorija. Iznad određenog praga primjenjivat će se još strože pravilo, zvano 2G plus: vakcinisani i oporavljeni moraju pokazati negativan test na koronavirus za pristup javnim prostorijama i objektima.

Njemačke vlasti najavile su i obavezno cijepljenje za one koji rade s ranjivim osobama, poput zdravstvenih radnika i zaposlenika u staračkim domovima. Odluku mora odobriti Bundestag, njemački parlament. I nije isključeno zatvaranje poput onog u Austriji.

Slična ograničenja donesena su u Grčkoj, gdje je konzervativna vlada Kyriakosa Mitsotakisa prošlog petka objavila da će od danas nevakcinisanima zabraniti ulazak u muzeje, kina i teretane.

Zatvaranje nevakcinisanih poklapa se s gotovo generaliziranim porastom broja infekcija, povećanjem koji su stručnjaci već predviđali, a koji se pripisuje kako padu temperatura tokom zime tako i popuštanju mjera zaštite (fizička distanca i maska).

Novi val do sada se nije pretočio u eskalaciju broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva sličan onom u prethodnim valovima. Ali vlasti evropskih zemalja snažno reagiraju, posebno u zemljama u kojima se čini da je stopa vakcinisanosti dosegla vrhunac. Pritisak bi se mogao povećati ako se potvrdi potreba za ubrizgavanjem treće doze za održavanje visoke zaštite, što bi moglo potaknuti i sumnje u učinkovitost vakcina i otpor dijela populacije da nastavi s periodičnom vakcinisanjem.

Naučni podaci pokazuju da su vakcine vrlo učinkovite u sprječavanju virusa da izazove ozbiljne bolesti, hospitalizaciju ili smrt. Učinkovitost vakcine i dalje je vrlo visoka, do nivoa od 80%.