Dana 4. februara 1887. godine, dok se Eiffelov toranj još dizao iz temelja, novine Le Temps objavljuju vatreno intonirano pismo protesta protiv ovog čudnog tornja koji želi dotaknuti nebo. Četrdesetak umjetnika kaže da takozvani toranj od 300 metara ugrožava "netaknutu ljepotu Pariza". Ogorčeni, "u ime dobrog ukusa", nekoliko poznatih pisaca i arhitekata spomenik opisuju kao "smiješni kostur, tvornički dimnjak, čudovište".
Dovršen 1889. godine, sa strukturom teškom 7300 tona i visok 330 metara, danas je Eiffelov toranj simbol Pariza. Ovo remek-djelo arhitekture dio je historije i krajolika grada, jednako kao Slavoluk pobjede ili rijeka Sena. Ali simbol francuske prijestonice je u opasnosti. Eiffelov toranj hrđa, a radovi na održavanju, nanošenje ko zna već kojeg sloja boje, uoči Olimpijskih igara 2024. godine, nisu ništa više od šminke, ne baš učinkovite.
"Da danas Gustave Eiffel posjeti to mjesto, dobio bi napad." To je anonimni inžinjer izjavio novinama Marianne, koje su nedavno objavile nekoliko povjerljivih izvještaja, datiranih između 2010. i 2016. godine, koja pokazuju da je spomenik u vrlo degradiranom stanju i da su uzastopni radovi na popravci tek površni.
Nakon dramatičnog požara u katedrali Notre Dame koji se dogodio 2019. godine, francuska štampa stalno propituje nadležne o stanjuu u kojem se nalazi Eiffelov toranj. Četvrto najposjećenije mjesto u Parizu, nakon Disneylanda, Louvrea i Versaillesa, prima više od šest miliona turista svake godine. To je novac koji grad ne želi izgubiti zatvaranjem spomenika koji zahtijeva kompletnu sanaciju. Milionski gubitak prouzročen zatvaranjem Eiffelovog tornja zbog pandemije 2020. godine iznosi 52 miliona eura.
Gustave Eiffel, kreator tornja koji je svečano otvoren u povodu Svjetske izložbe u Parizu 1889. godine kazao je odmah po otvaranju: "Bitna stvar je boriti se od početka protiv oksidacije." Zaustavljanje širenja hrđe bio je najveći izazov za toranj. Sam Eiffel je predložio da se, kako bi se to izbjeglo, farba svakih sedam godina. Trenutno je u toku nanošenje dvadesetog sloja boje. Bilo je planirano ogoliti i prebojiti (ovaj put u zlatnu boju) 30% cijele površine, no prošle su godine tokom održavanja pronađeni tragovi olova, tog antikorozivnog sredstva koje je danas zabranjeno, a koristilo se u spomeniku do 1995. godine. Zbog toga je rad bio paraliziran na više od osam mjeseci i iznenada se utrostručio trošak.
Uprava Eiffelovog tornja je demantirala da je spomenik u opasnosti. "Nikad nije bio tako dobro očuvan kao sada", rekao je Patrick Branco Ruivo, generalni direktor SETE-a, firme koja upravlja spomenikom. "Prvi put smo uklonili sve slojeve boje na luku Campo de Marte i otkrili smo da je kovano željezo besprijekorno", nastavio je Branco.
Pariz je namjeravao demontirati Eiffelov toranj 20 godina nakon njegove izgradnje. Stoga je Gustave Eiffel odlučio pronaći mu primjenu, dopustivši postavljanje radio antene na njegovu najvišu tačku. Tako je toranj spasio od demontaže no sada mu ipak prijeti druga, tiha opasnost.
