Ove nedjelje Facebook puni 20 godina i za to vrijeme prešao je put od aplikacije za studente Harvarda (SAD) do Mete, jedne od najutjecajnijih američkih tehnoloških kompanija i matične kompanije raznih društvenih mreža koje su predane budućnosti punoj virtualnih avatara i umjetne inteligencije (AI), podsjeća agencija EFE.

Sve je počelo u elitističkom kampusu Univerziteta Harvard, gdje su studenti Mark Zuckerberg,  sadašnji izvršni direktor Mete,  te Dustin Moskovitz, Chris Hughes i Eduardo Saverin pokrenuli 'Thefacebook.com', mrežu inspiriranu svojevrsnim godišnjakom kako bi se ljudi mogli međusobno upoznati.

Ova je web stranica brzo stekla popularnost: prvo je otvorena drugim elitnim univerzitetima, a potom i univerzitetima diljem Sjedinjenih Država. Zapravo, korisnici su mogli ući samo s adresom e-pošte koja je završavala na .edu. Kada je mreža otvorena za javnost 2006. godine, imala je gotovo 10 miliona korisnika. Danas ih u svijetu ima više od tri milijarde.

Popularnost mu je tolika da se čak proslavio u Hollywoodu s "Društvenom mrežom" (2010.), filmom koji govori o tome kako su Zuckerberg i njegovi prijatelji stvorili mrežu.

Facebook nije izmislio ništa novo, budući da je društvena mreža Myspace, kada je izašla, postojala već sedam mjeseci, ali se uspio prilagoditi novim trendovima i opstati. Jedino što se nije promijenilo jest Zuckerbergova prisutnost u kompaniji.

Godine 2005. fotografije su stigle na internet; u 2006. 'News Feed', koji je korisnicima omogućio da vide ažuriranja svojih kontakata i stranica koje prate; u 2007. reklame; 2008. chat, a 2010. grupe. Facebook je odlučio kupiti i druge mreže kao što je to učinio s Instagramom 2012. za tada rekordnu cifru od milijardu dolara ili WhatsApp 2014. za 19 milijardi dolara.

Uporedo su iskorištavali uspješne strategije drugih društvenih mreža kopiranjem njihovog sadržaja: 2016. Instagram je pokrenuo 'Stories' ili priče kako bi se natjecao sa Snapchatom, 2020. Instagram je najavio Reels, video značajku kratkog formata koja se bori s TikTokom, i 2023. stvorio je Threads, svoju novu društvenu mrežu za mikroblogovanje kako bi se takmičio s Twitterom, sada X.

"Moji studenti, koji su rođeni nakon 2000., ne mogu zamisliti život bez društvenih mreža, a to je okruženje u kojem sam odrastao", rekao je Zifei Fay Chen, vanredni profesor komunikacije, odnosa i javnih finansija na Univerzitetu San Francisco za EFE.

Chen ističe da je ova društvena mreža krenula od povezivanja osobe s osobom do ljudi s kompanijama, organizacijama, političkim kandidatima ili aktivistima. „Sada je gotovo nemoguće govoriti o brendiranju, oglašavanju, odnosima s javnošću i sudjelovanju potrošača bez govora o društvenim mrežama“, napominje stručnjak.

Oglašavanje na Facebooku razlikuje se od televizije, časopisa ili billboarda jer je vrlo specifično jer oglašivači mogu odrediti dobne skupine, gradove, zajedničke interese itd. Nadalje, u ova dva desetljeća pojavili su se novi koncepti oglašavanja poput influencera – ljudi s velikom zajednicom pratitelja koje plaćaju sve vrste brendova da prikazuju njihove proizvode na svojim fotografijama i videima. 'Ekonomija stvaratelja' je industrija koja se već procjenjuje na 250 milijardi dolara, piše The Washington Post.

Jedan od ključeva uspjeha dugovječnosti Facebooka - i njegovih ostalih mreža - bio je njegov algoritam, mehanizam koji mjeri interes korisnika za post - kroz njihovu interakciju s njim - kako bi korisnicima ponudio sadržaj koji se najviše sviđa. Međutim, ova tehnika također je navela Metu da se suoči s glavoboljama i kritikama poput onih da Facebook promovira postove koji potiču bijes i podjele ili da je bio megafon za teorije zavjere i lažne vijesti – posebno tokom pandemije. Isto tako se tvrdi da je Instagram izuzetno toksična mreža za tinejdžere - posebno žene - jer promovira anoreksiju i to da ovu mrežu koriste pedofili za konzumiranje materijala i kontaktiranje sa žrtvama.

Zuckerberg je u ova dva desetljeća pred američki Senat izišao osam puta. Izvršni direktor Mete se na posljednjem ročištu ispričao grupi osoba koji tvrde da su njihova djeca bila žrtve seksualnog zlostavljanja zbog interneta, ali je negirao da korištenje društvenih mreža šteti mentalnom zdravlju maloljetnika.

Godinama se, unatoč zabrinutosti investitora, Zuckerberg kladio na Metaverse - 3D svemir s korisničkim avatarima i  virtuelnu stvarnost (VR). Meta je lansirala nekoliko modela VR naočala ali prošle godine je Meta izgubila 16,1 milijardu dolara u svom odjelu "Reality Labs", grupi zaduženoj za proizvode kao što su VR i naočale za proširenu stvarnost (AR), a 2022. 13,7 milijardi dolara.

Međutim, tehnološki titan planira nastaviti ulagati novac u virtuelne svjetove, a prema riječima njegovih rukovodilaca, to vjerojatno neće uroditi plodom još najmanje jedno desetljeće.

Konačno, u cijeloj priči se ne smije zaboraviti uloga Facebooka u ograničavanju sadržaja u vezi sa genocidom u Gazi, odnosno, njihovim algoritmima koji ograničavaju, skrivaju i priječe objavljivanje sadržaja o izraelskim napadima na Palestinu.

Velike tehnološke kompanije poput „Mete“, „YouTubea“ i „TikToka“ nadziru svoje platforme u trenucima napada Izraela na Gazu. Popularni influenceri, novinari, ali i brojni drugi „obični“ korisnici primijetili su i javljaju da je broj pregleda i lajkova na njihovim videima na Instagramu i Facebooku naglo opao. Neki su se korisnici žalili da su im postovi uklonjeni ili skriveni ili da su im računi ograničeni zbog kršenja pravila o sadržaju. Drugi pak kažu da je njihova mogućnost emitiranja videa uživo bila ograničena

 

​