Riječi amidža i amidžinica, amidžić, amidžična (amidžišna, amidžićna), amidžin, adže, adžo, midžo, itd., dio su iste porodice kao i arapska riječ kojom se u Kur’anu navodi očev brat, naprimjer gdje se spominje kuća očeva brata, među drugom nabrojanom rodbinom gdje možemo objedovati. Ove riječi su nastale prema kur’anskom korijenu: 'ajn-mim-mim (ع م م), od iste imenice 'amm (عَمّ), što znači amidža, vjerovatno nastalo prema amik (عَمِّكَ), doslovno: tvoj amidža.
Zanimljivo je da Kur’an ima pet punoznačnih riječi s ovim korijenom i dodatno jednu majušnu riječ (prepoziciju, prijedlog), gdje se kod punih leksema (koji su sadržani u svega tri ajeta, up. Kur’an: 4: 26, 24: 61 i 33: 50) navode dva primjera kao kuće amidža i kćeri amidža, od imenice ʿamm (عَمّ), te tri primjera kao tetke s očeve strane ili očeve sestre, od imenice ʿammāt (عَمَّٰت), jednom kuće očevih sestara, jednom kćeri očevih sestara i jednom očeve sestre. Kod nas su u nekim krajevima očeve sestre hale, a u nekim su to majčine sestre, kao što su izvorno (i po Kur’anu) hale tetke po majci.
Inače, osim što s ovim kur’anskim korijenom imamo zajedničkog adžu (amidžu), spomenuti dodatni primjer (s prepozicijom) posebno je za nas zanimljiv. Naime, nama poznati džuz Amme ili Amme džuz, po imenu nastalom od prve riječi u suri Vijest (Naba) kojom počinje posljednji, trideseti kur’anski džuz (koji se uči u posljednjoj mukabeli), konkretno od riječi 'amme (عَمَّ) mi smo dobili riječ hametice (ametice).
عَمَّ يَتَسَاءَلُونَ ('Amme jetesaelun)
O čemu se raspituju? (O čemu oni jedni druge pitaju?) (Kur’an, 87: 1)
Izvedeno značenje je opći, generalni, zajednički (po ovom zajedništvu vjerovatno stoji poveznica s amidžom). Konkretno, po značenju obuhvatanja ili obima prethodni ajet može se prevesti i kao O čemu se sve raspituju (Šta sve ne pitaju) ili Šta obuhvataju njihova pitanja...
Riječ hametice (ametice) kod nas i znači određenu vrstu sveukupnosti ili grupne potpunosti.
U zbirci Sarajevski tabut (Sarajevo, 1993. godine), u pjesmi Dernek u Sarajevu, sjeseni 1769. Abdullah Sidran veli da se skrpila hiljadica naših, na Moskova da udara, i dalje: Kad, šta će ti bit, odozgar, sve same plahe vijesti! Uzeli Hoćin, tuku Rusa hametice, samo što Moskva nije pala! Izdade zapovijest vlast da se veselje čini! Slično, u svojoj zbirci Taj čovjek (Mostar, 1975), Alija Isaković, rahmetli, u priči Epidemija veli: I dođe epidemija i imade vremena da svakoga iznenadi osim onih koje pobi ametice, i vlast reče da je iznenađena, vlast sa zakašnjenjem reče. I tako bi.
Hametice, izvorno ametice, osim književnika, dakako, koristi još i običan svijet, u značenju sve odreda, listom... kao kad se kaže Krupa (grad) sve potamanila, hametice... ili Svijet hametice odlazi u inostranstvo, ili Hametice pobijedili na izborima, i slično.
Značenje obuhvatanja ili protezanja, odnosno obavijanja, dalo nam je još jednu riječ iz iste ove porodice, a to je riječ amame. Naime, početkom druge polovine 20. stoljeća Adem-efendija Karađozović prepjevao je ilahiju Ašik Junuza (Junus Emrea) Ilhamom sam sinoć ja, koja se već podobro udomaćila i u bosanskim javnim izvođenjima mevluda ili kod sličnih prigodnih programa na kojima se uče ilahije i kaside, pa je ova ilahija bila uvrštena i na album ilahija i kasida hora Gazi Husrev-begove medrese već 1989. godine, a poznata je i kao derviška ilahija u izvođenju hora Ibn Arebi, te još po nekolicini drugih izvođenja.
Ilahija počinje stihom Ilhamom sam sinoć ja sejrio Muhammeda, a druga strofa, u kojoj se opisuje njegov izgled, kaže Na glavi mu amame, zelen džubba o rame (Na glavi mu saruk, turban, a ogrtač na ramenu), gdje relativno nepoznatu riječ amame zaista možemo vidjeti ipak i u živoj upotrebi u islamskom religijskom diskursu kod nas, ne samo u ilahiji, i to baš kada se govori konkretno o saruku ili turbanu Muhammeda, s. a. v. s.
Lejnov rječnik kur'anskih riječi (Edward William Lane, An-Arabic English Lexicon) potvrđuje da se riječ el-'amaim (العَمَائِم) odnosi na turbane, i da joj je korijen 'a-m-m (ع م م), iz čega se izvodi i značenje da je neko upravnik nekih poslova ili vladar nad drugima (metonimijski, po kruni odnosno po turbanu).
Tehnički, mogla bi postojati, ali sigurno ne zvuči dobro, rečenica poput ove: Amidže hametice nose amame... Ipak bolje zvuči ono u ilahiji, a i sigurno je ljepše (na glavi mubarek Muhammeda, s. a. v. s.).
Svakako, amidža može označavati i starješinu.
