Zastupnici Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska usvojili su danas Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a, a kojim se predviđa vraćanje u upotrebu grba Nemanjića i himne "Bože pravde".

Predlagač ovog Nacrta zakona je predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, koji je najavio da će uslijediti javna rasprava, kao i da se vodilo računa o "filigranskoj pravnoj terminologiji", kako zakon ne bi bio oboren na Ustavnom sudu RS-u. 

- Ja imam kalup kako da ovo ne padne na Ustavnom sudu RS. Ako Bog da, do 9. janauar će svaka kancelarija načelnika, gradonačelnika, predsjednika, premijera, sekretarijat, imati grb Nemanjića – rekao je Stevandić u završnoj riječi pred zastupnicima NSRS-a.

Tvrdi kako mu podršku šalju boračka i druga udruženja, a da neki opozicionari u RS-u, "dezavuišu ovu patriotsku temu", pa njemu "teško pada" što se ova tema blati.

- Ovaj sadašnji grb i amblem RS-a ima kraljevsku krunu, srpsku zastvu i krst, i ne ugrožava i ne diskriminiše, dok se grb Nemanjića uvodi paralelno kao pravo i on ne skida aktuelni grb – kazao je.

Osvrnuvši se na izjave zastupnika Almira Hurtića koji je pozvao na reakciju OHR, Ustavni sud BiH i Tužilaštvo, Stevandić mu je odgovorio da ih "slobodne sve odmah pozove".

- Ovo vrijeđa samo one koji imaju očigledne zle percepcije prema srpskom narodu i tradiciji. Ovo su kulturna nasljeđa starija od dolaska Osmanskog carstva – rekao je.

Zastupnici su glasovima većine usvojili i set zakona koje je Vlada RS-a po hitnom postupku uputila u skupštinsku proceduru, a u vezi sa Investiciono-razvojnom bankom RS-a.

U pitanju su dopune Zakona o bankama RS-a, izmjene i dopune Zakona o Investiciono razvojnoj banci (IRB RS), te dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu, a kojima se omogućava IRB-u da obavlja unutrašnji platni promet i prima depozite.

Tokom skupštinske rasprave, opozicionari su kritikovali Vladu RS-a da na ovaj način "žrtvuje" finansijski sektor i IRB, sa ciljem otvaranja računa pravnim i fizičkim licima iz RS-a koji se stavljeni na (OFAC) američku crnu listu i kojima su, nakon toga, komercijalne banke u RS počele gasiti račune, piše Faktor.