Agresija na našu domovinu imala je u Hercegovini, odnosno u Mostaru, vrlo dinamičan tok. Na početku 1991. godine Mostar i dolina Neretve bili su izloženi represiji, potom i agresiji Jugoslavenske narodne armije i pratećih vojnih i paravojnih srpskih formacija.
Rušenje grada na Neretvi započela je JNA, a od 9. maja 1993. godine Hrvatsko vijeće obrane (HVO) uz podršku vojske susjedne Hrvatske. Nakon sklapanja primirja između HVO-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine, nastavljena je agresija srpskih snaga sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Od aprila 1992. godine JNA je započela napade na dijelove Mostara koji nisu bili pod njenom kontrolom. Kao povod za napad srpska strana je iskoristila eksploziju cisterne 3. aprila ispred kasarne Sjeverni logor.
Lokaliteti Uborak i Sutina na sjevernom ulazu u Mostar mjesta su egzekucije 114 mostarskih civila izvršene u noći između 13. i 14. juna 1992. godine, što predstavlja najveći masovni zločin u okupiranom Mostaru koji su počinili Karadžićevi i Šešeljevi Srbi uz podršku JNA.
Ubijanja Bošnjaka i Hrvata uoči oslobađanja Mostara od agresije JNA, odnosno srpsko‑crnogorskog agresora predstavljaju zločin koji još nije dobio sudski epilog.
“13.6. 1992. godine srpske snage su uz podršku paravojnih formacija i ostataka JNA na lokalitetima Sutina i Uborak počinile zločine mučkog strijeljanja i ubijanja 114 civila Bošnjačke i Hrvatske nacionalnosti. Ovo su prve otkrivene masovne grobnice u Bosni i Hercegovini.
Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara 13. 6. proglašen je Danom civilnih žrtava rata Mostara te pozivamo sugrađane da se taj dan u svojim molitvama ili polaganjima cvijeća na mjestima njihovih stradanja sjete svih žrtava.
Zajednica porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini 1992. Mostar i Udruženje građana civilnih žrtava rata Mostar prigodnim programom će obilježiti Dan civilnih žrtava rata Mostara i 32. godišnjicu od zločina na Uborku i Sutini.
Program je planiran uz posjetu spomenicima 13.6.2023. godine (četvrtak) kako slijedi:
11.00 sati – spomen obilježje na Uborku
11.45 sati – spomen obilježje u Sutini
12.15 sati – spomen obilježje u Zaliku.
Svoje prisustvo obilježavanju godišnjice najavili su predstavnici Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Igor Stojanović, te zamjenica američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Deborah Mennuti.
Pokrovitelj obilježavanja Dana civilnih žrtava je Grad Mostar.
Na inicijativu Zajednice porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini 1992 i podršku Grada Mostara, trenutno se izvode radovi na obnovi i rekonstrukciji spomen obilježja Sutina, gdje je prije 32 godine ekshumirana prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.
Na ratištima u i oko Mostara evidentno je bilo i učešće vojnih formacija iz Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), umnogome iz Niša i Pančeva, angažirani su i strani plaćenici, profesionalni vojnici. Plaćenici su bili, u prvom redu, iz Rumunije i Rusije. Komandiri su uglavnom bili iz Srbije, rijetko iz Bosne.
U periodu dok su dio grada Mostara držale snage JNA/VJ, odnosno vojska tzv. Srpske Republike BiH (VSR BiH), kao i drugih srpskih vojnih skupina, redovno su zatvarani, premlaćivani, mučeni te ubijani Bošnjaci, Hrvati i ostalo nesrpsko stanovništvo.
