Gotovo četiri desetljeća nakon smrti Envera Hoxhe, tiranina koji je Albaniju učinio jednom od najzatvorenijih zemalja u Evropi, ta je zemlja postala jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija Evropljana. Broj noćenja stranih posjetitelja u maju bio je 2,5 puta veći u odnosu na isti mjesec 2019. Prema podacima Eurostata, ova mala balkanska zemlja od jeseni 2021. daleko premašuje brojke prije pandemije, dok turističke sile poput Francuske ili Italije još to nisu uspjele.

Pristupačne cijene na destinaciji s kristalno čistim morem i egzotikom bez napuštanja Evrope. To su stubovi digitalne marketinške kampanje koja je ovog ljeta navela hiljade Evropljana da se pridruže gomili Talijana koji svake sezone ljetuju u Albaniji, zemlji u kojoj radi na hiljade radnika iz Indije, Bangladeša i Pakistana.

Albanija je 2021. zabilježila porast od 45% u broju građevinskih dozvola na godišnjoj razini, što je uzlazni trend koji je, prema vladinim podacima, u 2022. zadržao hotelski sektor, koji je zabilježio poboljšanje od 55%. Osim turističkog zamaha i radova koji su uslijedili nakon zemljotresa 2019., građevinski procvat uveliko ima veze s doznakama koje šalje golema dijaspora koju čini 1,2 miliona Albanaca u inozemstvu i koji, prema procjenama Svjetske banke, predstavljaju više od 9% BDP-a zemlje.

Jednako važna kao i legalne doznake su sredstva dobivena kriminalnim aktivnostima koja završavaju u izgradnji, kaže Islam Jusufi, profesor političkih nauka. “Dijelove nebodera koji se grade u Tirani i drugim gradovima kupuju ljudi čiji prihod dolazi od organiziranog kriminala”, objašnjava Jusufi, dobar poznavatelj prilika. Albanski kriminalci proširili su izvorni posao ilegalnog izvoza kanabisa i počeli su voditi međunarodne mreže krijumčarenja droge koje uključuju zemlje Latinske Amerike.

Srećom, brojke organiziranog kriminala mogle bi početi gubiti važnost u nacionalnoj ekmonomiji. Prema Jusufiju, to je djelimično zbog reformi pravosuđa koje su zatražile Sjedinjene Države i Evropska unija, a koje su uklonile iz utrke značajan broj sudija. Također, kaže on, „već postoje znakovi napretka, poput zatvaranja bivšeg ministra unutrašnjih poslova koji je bio povezan s jednom od tih kriminalnih skupina.”

U Albaniji je glavni poslodavac tradicionalno bilo selo, iako porodična mikro poljoprivreda i dalje prevladava u zemlji, produktivnost se poboljšala istom stopom kao i izvoz, s rastom koji je 2022. iznosio 15,6% za inozemnu prodaju dinja, lubenica, paradajza, krastavaca i agruma, među ostalim usjevima.

„Podaci o izvozu poljoprivrednih proizvoda počeli su se poboljšavati prije pandemije, 2017. i 2018.; zatim su se oporavili 2022., a ova 2023. je posebno dobra”, kaže Meleq Hoxhaj, koautor istraživačkog rada o odnosu između globalizacije i nezaposlenosti u Albaniji. Prema Hoxhaju, svaki gubitak radnih mjesta do kojeg je moglo doći zbog sve veće mehanizacije albanskog sela nadoknađen je povećanjem izvoza.

“Albanija je bila na najnižoj razini siromaštva u Europi i srednjoj Aziji, a u 30 godina je dosegla razinu višeg srednjeg dohotka s gotovo svim pokazateljima u pravom smjeru”, kažu iz predstavništva Svjetske banke u Tirani. “Siromaštvo je sistematski smanjeno i BDP je rastao vrlo brzo.”

Nije potrebno vraćati se u devedesete da bi se potvrdio napredak. Između 2010. i 2019. BDP po glavi stanovnika rastao je prosječnom godišnjom brzinom od 2,9%, prema podacima Svjetske banke. U samo sedam godina siromaštvo je spalo sa 41,5% stanovništva (2016.) na 23,9% (2023.).