Na današnji dan, 9. marta, navršava se 570 godina od rođenja Ameriga Vespučija, firentinskog moreplovca, naučnika i trgovca.

Ovaj dan se obilježava i kao Dan Ameriga Vespuccija, posvećen čovjeku po kojem je ime dobio novi kontinent kojeg je otrkio Kolumbo.

Nakon otkrića novog kontinenta od strane Kristofora Kolumba, koji je umro vjerujući da je pronašao novi put do Indije, Amerigo Vespucci je oborio Kolumbovu hipotezu smatrajući da se radi o potpuno novom kontinentu. Kasnije će taj novi kontinent dobiti ime po njegovom latiniziranom imenu "Americus". Bio je prvi Europljanin koji je stigao do Brazila, Kolumbije, Urugvaja i Argentine, gdje je istražio obalne regije. Također je otkrio rijeke Amazon i Rio de la Plata i bio je prvi koji je dokumentirao postojanje ekvatorijalne struje.

Amerigo Vespucci je rođen 9. marta 1454. godine u Firenci, kao treći sin Nastagija Vespuccija, notara zlatarskog ceha, i Lize di Govani Mini, jedne od najobrazovanijih i najpoštovanijih firentinskih porodica.

Amerigov otac, Sir Nastagio, planirao je da njegov sin uđe u komercijalni život i protivio se slanju sina na Univerzitet u Pizi da studira s drugim obrazovanim ljudima kao što je Leonardo da Vinci. Umjesto toga, Amerigo je pohađao najpoznatiju geografsku školu u Firenci, onu Paola Toscanellija (1397-1482), najvećeg kosmografa tog vremena i također velikog kolekcionara i autora karata.

Mladi Amerigo će biti pod velikim utjecajem svog strica, Giorgio Antonio Vespuccija, koji je bio naučnik i kanonik, kolekcionar rukopisa i vlasnik biblioteke i dominikanski redovnik. Giorgio će u mladića usaditi privlačnost za spise Vergilija, Dantea, Petrarke, Aristotela ili Ptolomeja. Vespucci je stekao temeljno obrazovanje, koje je uključivalo i studije klasičnih jezika, filozofije, književnosti, matematike i astronomije.

Godine 1478. Amerigo Vespucci je stupio u službu porodice Mediči, kao upravitelj njihovih finansija. Nakon nekog vremena, međutim, postao je fasciniran prilikama koje se nude u Španiju, te se preselio u Sevilju.

Tamo je bio trgovački predstavnik porodice Medici, razvijajući njene poslove i akumulirajući bogatstvo i znanje. U gradu Cádiz, snabdijevao je brodove koji su išli na razne istraživačke ekspedicije, kontekst koji mu je dao priliku da stupi u kontakt sa poznatim moreplovcima i istraživačima.

Tako će saznati i o putovanjima Kristofora Kolumba, koja su ga jako zanimala.

Ko je prvi otkrio Ameriku?

Pojedini historičari podržavaju teoriju da je pravi otkrivač Amerike bio vikinški moreplovac Leif Eriksson (Leif the Happy), sin ništa manje poznatog Erika Crvenog. Leif bi sa flotom stigao na sjeveroistočnu obalu američkog kontinenta oko 900-1000 godina.

Kolumbo je slučajno otkrio Ameriku došavši do današnjih Bahamskih otoka. Iako bi rezultat njegovih istraživanja predstavljao prekretnicu za cijelu historiju čovječanstva, Kolumbo je umro uvjeren da je bio prvi Europljanin koji je iskrcao u istočnu Aziju.

Godine 1499. Amerigo je putovao s Alonsom de Hojedom u Južnu Ameriku, ušavši u rijeku Amazonu u potrazi za kraćim plovnim putem do Dalekog istoka.

Amerigo Vespucci je bio fasciniran florom i faunom koje je tamo vidio, kao i autohtonim narodima koje je sreo na putu. Uočio je kulturne i jezičke razlike između različitih domorodačkih grupa i opisao neke od njihovih običaja i prakse u pismima koje je slao Europi.

Važan aspekt ovog putovanja bilo je proučavanje okeanskih struja, posebno morskih struja koje dolaze iz Brazila. Vespucci je primijetio da ih je ova struja gurnula na zapad, u drugom smjeru od očekivanog na njihovom putu prema Aziji. Ovo zapažanje mu je pomoglo da zaključi da teritorije koje je istraživao nisu dio Azije, kako se prvobitno mislilo.

Po povratku u Španjolsku, Vespucci je napisao pismo Lorenzu di Pierfrancesco de' Medici u kojem je opisao rutu putovanja na Atlantiku, viđene životinje i originalnu astronomsku metodu kojom je odredio položaj broda.

Dana 10. maja 1499. godine objavljena je prva geografska karta Ameriga Vespuccija, nakon što je postao prva osoba koja je shvatila da je Južna Amerika novootkriveni kontinent, a poznata je po tome što je napravio sistem za izračunavanje geografske dužine, otkrivajući obim Zemlje sa odstupanjem od 80 metara od tačnog iznosa.

Jako ga je razočarao podvig Vasco da Game koji je krenuo na istok i oko Afrike uspio uspostaviti plovni put do Indije.

Godine 1501. Vespucci će pod portugalskom zastavom otploviti na ono što je vjerovao da je istočna obala Azije, ali će njegovo putovanje ostati poznato, ne zbog otkrića nove rute za Aziju, već zato što, kako navodi u novom pismu Medičiju je saznao da je pronađena teritorija nova, možda čak i novi kontinent.

Posada je prešla Atlantski okean na jugozapadu, u početku stigla do područja današnjeg rta Saint Augustine na istočnoj obali Brazila. Odatle su počeli istraživati ​​i mapirati južnoameričku obalu, ploveći na jug.

Vespucci i njegova posada susreli su se s različitim domorodačkim stanovništvom i promatrali razne vrste vegetacije i životinja, od kojih su mnoge nepoznate Evropljanima, te prikupili informacije o prirodnim resursima i geografiji regije.

Proučavanje južnog (austrlanog) neba i sazviježđa, koji su se razlikovali od sjevernog (borealnog) neba viđenih na sjevernoj hemisferi, bilo je još jedno zapažanje koje je doprinijelo zaključku Ameriga Vespuccija da su teritorije koje je istraživao novi kontinent različit od Azije. Ekspedicija je nastavila da istražuje južnoameričku obalu, stigavši ​​čak do juga do kontinenta, gdje su ih oštri vremenski uslovi i morski led spriječili da nastave istraživanje.

One je imao između 1503-1504. godine i treće putovanje na novootkrivene teritorije. Vratio se u Lisabon, a potom u Španiju, gdje je živio do kraja života.

Iako je Kristofor Kolumbo predvodio prvu špansku ekspediciju koja je otkrila zemlje "novog svijeta", novi kontinent je nazvan po Italijanu Amerigu Vespučiju, koji, učestvujući u ekspediciji kojom je komandovao Alonso de Hojeda (1499-1500), opisuje u dva pisma iz 1503. i 1504. godine, s mnogo talenta, prirodu i stanovništvo novootkrivenih krajeva, stekao je svjetsku slavu. U jednom od ovih pisama ove nove zemlje su nazvane "Mundus Novus"/"Novi svijet".

Amerigo je namjeravao da ponovo otplovi Novi svijet, ali ga je Ferdinand, kralj Španije, imenovao na mjesto "glavnog admirla", čime je bio primoran da odustane od svog sna.

On će se baviti obukom španskih kapetana brodova u navigacijskim tehnikama, u kosmografiji, da nadgledaju hidrografske karte, da prave pomorske karte i da osiguraju da navigacijski instrumenti se ne oštete. Osim toga, imao je kontrolu nad trgovačkim putevima iz Španije u Novi svijet.

Bio je oženjen Marijom Cerezo. Amerigo Vespucci je umro u Sevilji 22. februara 1512. godine u 58. godini, od malarije.

Njegov doprinos poznavanju svjetske geografije, zajedno s njegovim pismima koja opisuju njegova otkrića u Novom svijetu, imali su značajan utjecaj na to kako se razvoj Zemlje mogla shvatiti tokom renesanse.