Na jučer održanom nastavku pripremnog ročišta u predmetu sporne gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Općinski sud u Mostaru je odbacio protivtužbu Pravobranilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv javnog pravobranioca Grada Mostara kao nedozvoljenu.
Kantonalno pravobranilaštvu se na Sudu pojavilo u svojstvu umješača na strani Kazališta, a protiv Grada.
Tom protivtužbom kantonalno pravobranilaštvo, pod izgovorom zaštite imovine i prava Kantona, željelo je potpuno diskreditirati tužbeni zahtjev gradskog pravobranilaštva i opravdati spornu gradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema.
Na jučerašnjem ročištu stranke u postupku su još jednom precizirale tužbene zahtjeve i odgovore na njih. Zbog uvođenja novih dokaznih materijala u predmet, tužena strana je tražila dodatno vrijeme za očitovanje na njih, što je Sud prihvatio.
Tužbenim zahtjevom Pravobranilaštva Grada Mostara osporava se validnost Ugovora o ortakluku iz 1996. godine između Općinskog vijeća Općine Mostar i Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, na čemu investitori gradnje zgrade Kazališta insistiraju. U dokaznim materijalima prepliću se brojni domaći i međunarodni akti o postupnoj uspostavi jedinstvene administracije u Mostaru, o čemu će svoje svjedočenje iznijeti brojne ličnosti iz političkog života u gradu na Neretvi.
O kako složenom i važnom pravnom procesu se radi dovoljno govori činjenica da je na današnjem ročištu, od brojnih poznatih ličnosti koje se navode u svojstvu svjedoka, Sud raspravljao i donio odluku da svjedoci neće biti visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt i nekadašnji predsjednik FBiH Ejup Ganić. Akteri događaja iz perioda uspostave jedinstvenog grada Mostara i kasnijeg perioda, a radi se o podužem spisku poznatih ličnosti, koji nije u cijelosti javno pročitan na današnjem ročištu, konačno će skinuti anateme ko i na kakav način se u Mostaru odnosio prema zakonskim aktima i pravnim normama, u slučaju izgradnje zgrade HNK-a u centralnom dijelu centrale zone Grada Mostara, kojoj je međunarodna zajednica bila dodijelila funkciju integracije grada, nasuprot projekcijama njegove fizičke podjele.
Uprkos konstataciji pravobranioca Almira Mujkanovića da Schmidt o tom periodu zna koliko i aktuelni gradonačelnik Mostara Mario Kordić, jer su u to vrijeme obojica bili u Njemačkoj, Kordić je prihvaćen kao svjedok.
Završne riječi u pripremnom ročištu održat će se u petak, 5. jula u 8.00 sati.
