Prije Drugog svjetskog rata, Velika Britanija se već suočavala s visokim nivoom javnog duga, uglavnom zbog troškova Prvog svjetskog rata. Nakon završetka rata 1918. godine, zemlja je akumulirala ogromne dugove za financiranje vojnih operacija i podršku saveznicima.
U periodu između dva svjetska rata, Velika Britanija je pokušavala smanjiti svoj dug kroz različite mjere štednje i fiskalne politike, ali Velika gospodarska kriza 1930-ih dodatno je pogoršala ekonomsku situaciju.
Poslijeratna obnova
Nakon Drugog svjetskog rata, britanski javni dug ponovno je dosegao visoke razine zbog troškova poslijeratne obnove. Velika Britanija je pretrpjela značajna razaranja tokom rata, što je zahtijevalo ogromne investicije u obnovu infrastrukture i ekonomije.
Nacionalizacija ključnih industrija poput ugljena, čelika, željeznica i zdravstva dodatno je opteretila javne financije.
Suvremeni izazovi
Danas, britanski javni dug raste zbog nekoliko ključnih faktora. Pandemija COVID-19 prisilila je vladu na ogromne izdatke za zdravstvenu skrb i ekonomske potpore. Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu dodatno je povećala troškove, dok su klimatske promjene zahtijevale ulaganja u održivu infrastrukturu.
Ministar financija Jeremy Hunt naglasio je potrebu za teškim odlukama kako bi se uravnotežile financije i smanjio dug. “Moramo biti odgovorni i osigurati da naš dug ostane održiv za buduće generacije,” izjavio je Hunt.
Glas kritičara vlade
Kritičari vlade često ističu da visoki dug nije samo rezultat vanjskih faktora, već i lošeg upravljanja i neodgovornih fiskalnih politika.
Oni tvrde da vlada često koristi zaduživanje kao kratkoročno rješenje za dugoročne probleme, što može dovesti do začaranog kruga duga i ekonomskih problema.
Također, kritičari upozoravaju da povećanje poreza i smanjenje javnih usluga najviše pogađa najranjivije skupine u društvu, dok bogatiji slojevi često izbjegavaju porezne obveze kroz razne pravne rupe.
Veza između rasta duga i brexita
Brexit je imao značajan utjecaj na britansku ekonomiju, uključujući i rast javnog duga. Nakon izlaska iz Europske unije, Velika Britanija se suočila s novim trgovinskim barijerama, smanjenjem investicija i povećanim troškovima poslovanja.
Sve to je dovelo do usporavanja ekonomskog rasta i povećanja javnog duga. Kritičari Brexita tvrde da su ekonomske koristi koje su zagovornici izlaska iz EU obećavali ostale neostvarene, dok su negativne posljedice postale očite.
Pogled u budućnost
Prema nekim procjenama, britanski javni dug mogao bi nastaviti rasti u narednim desetljećima zbog pritiska starenja stanovništva, klimatske krize i sigurnosnih rizika.
Održavanje ravnoteže između ekonomskog rasta i fiskalne odgovornosti bit će ključni izazov za buduće vlade.
