Najraniji potres u historiji zabilježen je u Asirskom carstvu u 13. vijeku prije nove ere.  U „Ninivskom pismu“ opisuje se, naime, poravak vrata kule i hrama oštećene potresom. Najbolje kataloge potresa ima Italija koja revno bilježi sve potrese od rimskog doba, a zatim Grčka koja čuva podatke još od antičkog doba. U Bosni i Hercegovini ponajbolji izvori su iz arhive Gazi Husrev begove biblioteke i ljetopisa bosanskih Franjevaca.

- 1530. U mletačkim izvještajima postoje vijesti iz vremena izgradnje Begove džamije. Kroničar Marin Sanudo bilježi 22. 11. 1530. godine veliki potres u Sarajevu, koji je navodno neke mesdžide u tolikoj mjeri da ih je bilo teško spasiti. I u jednom pismu Petra Kružića spominje se potres sa istim posljedicama.

- 1563. Godine 1563. zadesio je Mostar zemljotres, o kojemu nema pobližih podataka. Historija bilježi da je Nesuf-aga Vučjaković svojom vakufnamom od 27. 1 – 4. 2 1564. godine odredio da se iz prihoda njegova vakufa popravlja most na Radobolji.

- 1663. Ljetopis sutješkog samostana bilježi da je 16. 5. 1663. bila “velika trešnja zemlje po Bosni. I u Sarajevu tri se munare privališe i mnoge pokrutiše i dva čovika s njiha padoše. Bi dosti štete i Bezistenom i Tašli-hanu.” U Ljetopisu Nikole Lašvanina zapisano je da  "na 16. svibnja bi velika trešnja zemlje po Bosni. U Sarajevu dva čovika padoše s munarom, tri se munare ukidoše a sve se poštetiše i u hanova i bezistana ćemeri pukoše."

- 1716/1753. U rukopisima Gazi Husrev begove biblioteke nalaze se datumi i vijest o velikoj kugi 1101/1689 i  zemljotresu u Sarajevu 1167/1753 i Zvorniku 1129/1716.

- 1737. U rukopisima Gazi Husrev begove biblioteke u jednoj bilješci na turskom jeziku kaže se da je u Mostaru „jedne noći u mjesecu zul-kade godine 1737. bio zemljotres, i to četiri puta, od kojih je prvi bio 'veoma jak.'“

- 1751 – 1752. U Ljetopisu sutješkog samostana iz 1751. zapisano je da "ove iste godine bi teška trešnja u Sarajevu i dura mnogo vrimena. I na godinu, po isti način, bi u isto vrijeme; i mnogi se zlići popraviše a viši dio slidi istu opačinu."

- 1753. U Ljetopisu Mula Mustafa Bašeskije zabilježeno je: “U mjesecu saferu 1167 (28. 11. – 26. 12. 1753) godine tri noći između akšama i jacije, u isto vrijeme uzastopno, događao se zemljotres. Nakon toga su se kroz cijelu godinu čuli svaki dan i svaku noć ispod zemlje učestali udarci, slični udarcima u bačvu ili bubanj.”

- 1762. Iz jednog arzuhala upućenog bosanskom valiji polovinom 1762. godine spominje se mesdžid u mahali Galičići koji je srušio potres početkom 1762. godine.

- 1768. U nedatiranom prepisu rukopisa (Ilmihala) dodana je bilješka da je u Ljubuškom 1. rebiul-ahira 1181 (1768. godine) bio jak potres.

- 1779. Iz rukopisa Gazi Husrev begove biblioteke saznajemo da postoji „molba, u kojoj se traži pomoć za popravak džamije sultan Mahmud-hana u prijedorskoj tvrđavi. Džamija je, kaže se stradala 'prije dvije godine – (to je 1193/1779) od velikog zemljotresa, od čega su sva četiri zida raspukla'. Datum molbe je 5. rebiul-evvel 1195/1780".

- 1827. Iz jednog arza blagajskog kadije saznajemo da je tvrđavu pogodio jak zemljotres uz ramazan 1242. (1827.) godine. Tom prilikom srušeno je u gradu sljedeće: velika kula na istočnoj strani, vanjski zid zatvora (zindan), stražarska kuća (karokal hane), kuće mustahafiza, krov državnog žitnog skladišta (begluk ambar) i neki nutarnji i vanjski zidovi.

- 1845. U „Godišnjaku od događaja crkvenih, svietskih i promine vremena u Bosni“ iz 1845. saznajemo da je  "na 26., 27. i 28. ovog mis. bi velika triešnja izjutra i u noći, što u Bosni neobično bude i s ovim se Bošnjaci pripadnu u njeko zlo slutiše."

- 1868. U istom Godišnjaku iz 1868. bilježi se da „dva jača potresa zadesiše Sarajevo..., a drugi 12. travnja 1868. Velike štete nije bilo."

- 1882. U „Bosanskoj vili“ iz 1892. bilježi se događaj u Čajniču: "Unutrašnjost je crkve dosta nakažena radi mnogih greda, kojima je crkva po vrhu ispriječana, jer je bila ispucala kad se 1882. srušio zvonik. Kad se toranj srušio i sa zemljom poravnio, crkva i ćelije su mnogo oštećeni i šteta je iznosila preko 6000 for. Toranj zamjenjuje drvena zvonara vime stare crkve i sva je bojama okićena."

- 1887. U Vilajetskim vijestima iz 1877. možemo čitati: “U Petak 6. ov. mj. u dva i po sahata noći opažen je u Travniku prilično jak zemljotres, no hvala Bogu štete nije prouzrokovao nikakve. Isti je opažen i u jajačkom kadiluku, kojim nije od žiteljstva životom niko stradao, no je pod kućom Mehmed bega Kišlaka ozidani svod oboren i ubio jednu kravu isto tako oborene su prilično velike stijene pokraj puta vodećega put Ibrahim begove mahale, neka mjesta tvrdinjskoga zida i neki zidovi avlija, što se od strane mutesarifa travnickoga sandžaka javlja.”

Do trenutka kada je ugrađen prvi seizmograf u Bosni i Hercegovini „Sarajevski list“ je prenio informacije o niz manjih i slabijih potresa širom Bosne i Hercegovine krajem 19. vijeka.

Prema historijskim zapisima može se ocijeniti da se najraniji zabilježeni potres dogodio 1530. u Sarajevu, a da se do 20. vijeka najveći potres desio 1663. godine također u Sarajevu pri čemu su stradale dvije osobe.

Međutim, potres s najgorim posljedicama dogodio se u Banja Luci 27.10.1969. i iznosio je 6.6 po Richterovoj ljestvici.

Počeo je neuobičajeno jakim „prethodnim udarom“, u noći 26.10 .u 2:55 sati; podrhtavanje tla nastavilo se do 8:53. Potres se zbio u 16:35. Hipocentar bio je 20 kilometara ispod grada.

Potres iz 1969. godine devastirao je grad. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi bilo je teže i lakše ozlijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave i administracije (152). Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva poduzeća su u narednome razdoblju radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala s proizvodnjom. Autobusi su iz Banje Luke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima bivše Jugoslavije.