Kultura | 12.04.2021.

Johann von Asboth o nedostatku kršćanskih simbola na nekropolama

Bogumilsko porijeklo stećaka

Među putopisima o našoj zemlji nastalim tokom austrougarske okupacije posebno mjesto pripada putopisu Johanna von Asbotha (Janoš de Ašbot) Bosna i Hercegovina – putopisne slike i studije. Objavljen je najprije u Budimpešti 1887. godine na mađarskom, potom 1888. u Beču na njemačkom, te 1890. u Londonu na engleskom jeziku, da bi se njemačka verzija u reprintu pojavila i 2018. Trebale su proći 133 godine da ova nevjerovatna knjiga bude, u izdanju Dobre knjige, prevedena i na bosanski jezik, što predstavlja osobiti izdavački i prevodilački kuriozitet. U nastavku donosiomo kratki izvod o bogumilskom porijeklu stećaka.

Priredio: HAMZA RIDŽAL

Bogumilsko porijeklo stećaka najlakše objašnjava upadljiv nedostatak kršćanskih simbola. Okolnost što u iznimnim slučajevima ipak nalazimo i križeve iziskuje određeno objašnjenje. Ta se pojava može lahko razjasniti. Tamo gdje se u Bosni neupitno mogu naći stari križevi, oni se ne nahode kod ovih nadgrobnih spomenika, već kod starih crkvi i samostana, na katoličkim i pravoslavnim grobljima: Fojnički križ, križevi u Lješkovcu u okrugu Glamoč, čija ornamentika pokazuje da potječu iz perioda bogumilskih grobova.

Tamo gdje se u blizini nadgrobnih spomenika izdiže križ može se uglavnom lahko zamijetiti da su ga izgradile pobožne duše u nekom kasnijem periodu, pretežno u onim slučajevima kad je staro groblje i kasnije služilo za sahrane, tako da su se među bogumilskim grobovima našli i kršćanski grobovi. Posebno u Hercegovini prisutna je pojava da su se muslimani nakon preobraćenja i dalje držali ukopnih mjesta svojih bogumilskih predaka izgrađujući svoje nišane u obliku turbana usred starih sarkofaga i kocki.

Gdje se iznad nekog starijeg groba izdiže križ, za oko zapinje kontrast prema ostalim grobovima. Tako je grob prekriven samo jednostavnom kamenom pločom, dok izostaju karakteristični sarkofag, kocka ili obrnut obelisk, koji bivaju naprosto zamijenjeni križem na uzglavlju ploče, kao kod nekih grobova ispod kordonske stanice Kovački krš u Hercegovini. Najzad se na samim ovim starim nadgrobnim spomenicima javljaju kao izrazito rijedak izuzetak simboli križastog oblika, ali i to općenito samo potvrđuje njihov bogumilski karakter. Stećci s takvim simbolima nikada se ne pojavljuju u unutrašnjosti zemlje, već samo na graničnim područjima, gdje je nadzor bio neposredniji, a pritisak ugarske vojske – koja je Bosancima uvijek iznova nametala katoličku vjeru – energičniji. Oni se nahode i na područjima koja su neko vrijeme, kao Srebrenik, potpala pod vlast nekog srpskog despota, ili kao Travunje (okolica Trebinja i Bileće) pod vlast zetskog kneza, tako da je utjecaj pravoslavlja mogao vršiti svoj pritisak.

Pod ovakvim su okolnostima bogumilski velikani bili prisiljeni da se povinuju, pa su na svojim karakterističnim nadgrobnim spomenicima postavljali, između ostalog, i takve znakove kakvi bi se, barem uz malo dobre volje, mogli smatrati križem. Zaista su ovi križevi takvog oblika da je upitno jesu li oni zaista kršćanski simboli, ili samo slučajno predstavljaju ukrase u obliku križa, kakvi se javljaju i u Egiptu, Babilonu i Kartagu.

Očito je izbjegavanje svih kršćanskih simbola na bogumilskim nadgrobnim spomenicima bilo namjerno i nije nipošto proizašlo iz barbarskog stanja kulture i nedostatka vjerske svijesti. Naprotiv, historija dokazuje da je vjerski duh u Bosni u svako doba i kod svih konfesija bio najživlji. Uzmemo li u obzir prostornu rasprostranjenost grobova i period njihovog nastanka, možemo zaključiti da je upravo nedostatak simbola križa odlučujući dokaz njihovog bogumilskog karaktera. To u potpunosti razrješava ovo pitanje.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Ratno pismo, verbalizacija traume ili kako vratiti povjerenje u priču

Izložba radova zeničkog likovnog umjetnika Dragana Gačnika

Mostarska promocija knjige ˝Tradicionalno i subverzivno u usmenoj poeziji Bošnjaka˝

Admiral Mahić: Dvije pjesme