Historija Jevreja na Balkanu datira otprilike 2000 godina od rimske disperzije Jevreja diljem Evrope, a u modernijim vremenima Izrael je uspostavio veze s nacijama koje su nastale nakon raspada Jugoslavije. Najveća od tih nacija je Srbija, gdje je Izrael razvio izvrsne diplomatske i rastuće trgovinske veze, piše Jerusalem Post.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić rođen je u Beogradu, potomak Jevreja Sefarda koji su preživjeli Bergen-Belsen. Diplomirao je na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu, a prethodno je bio član izvršnog odbora Saveza jevrejski općina Jugoslavije.
Od modernog nastanka ideje jevrejske državnosti i rođenja cionizma, Srbi su uvijek predlagali ideju da jevrejski narod treba biti sam svoj gospodar sa svojom vlastitom zemljom, piše izraelski list.
Drugog novembra 1917. godine, dok je Prvi svjetski rat bjesnio Evropom i Bliskim istokom, Britanci su pokušavali riješiti pitanje jevrejske državnosti, kada je Lord Balfour predložio vlastito rješenje u Balfour deklaraciji. Srpsko izaslanstvo u Sjedinjenim Američkim Državama uputilo je kapetanu srpske vojske i kasnijem vođi jevrejske zajednice dr. Davidu Albali pismo u kojem potvrđuje podršku Srbije stvaranju jevrejske države u Palestini.
“Srbija je bila prva zemlja u svijetu koja je u decembru 1917. odmah podržala Balfourovu deklaraciju, što je jedinstven stav”, rekao je Nikolić za Post. “S posebnim ponosom se toga uvijek sjetim. U pismu podrške koje je potpisao Milenko Radomar Vesnić, šef srpske ratne misije u Washingtonu, pisalo je u iščekivanju budućeg ‘slobodnog Izraela’. Bilo je to nevjerojatno iščekivanje Srba.”
Pomaknuvši se jedno stoljeće unaprijed, u februaru 2016. Srbija je donijela Zakon o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine preživjelih holokausta bez živih zakonskih nasljednika kako bi riješila pitanje jevrejske imovine bez nasljednika i nepotraživanja. Osim finansijske odštete jevrejskim zajednicama u slučaju nepotraživane imovine, osobe koje su preživjele holokaust i njihovi nasljednici imaju priliku dobiti bilo koju svoju imovinu koja će biti vraćena jevrejskim ajednicama u Srbiji.
Osim toga, raspodjelom prihoda od odštete i restitucije poduprijet će se pomoć preživjelima holokausta, socijalnoj njezi Jevreja koji žive u Srbiji, istraživanju holokausta, komemoraciji i obrazovanju te održavanju jevrejskih zajednica i vjerskih i kulturnih aktivnosti. Najmanje 20% tih prihoda u prvom desetljeću bit će usmjereno za pomoć srpskim preživjelima holokausta koji sada žive u Srbiji ili inozemstvu.
“Ovim zakonom Srbija se stavlja kao primjer ostatku Europe, kako to opisuju razne jevrejske međunarodne organizacije”, ponosno je pohvalio Nikolić. “Iako su Srbi bili među najvećim žrtvama nacističke Njemačke, oni su svoju obvezu vidjeli u ispravljanju zločinačke nepravde i sjećanju na jevrejska stradanja. Srpska jevrejska zajednica bila je velika podrška tome. Kada je Narodna skupština Srbije glasala za primjenu zakona, nije bilo glasova protiv”, rekao je Nikolić. “Svi su glasali za.”
Nikolić je također bio oduševljen odnosom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prema jevrejskom svijetu, Izraelu i srpskoj jevrejskoj zajednici. Vučić je proteklih mjesec dana telefonski razgovarao s predsjednikom Isaacom Herzogom i premijerom Benjaminom Netanyahuom. U isto vrijeme, visoko izaslanstvo AIPAC-a, predvođeno predsjednikom AIPAC-a Michaelom Tuchinom, posjetilo je Beograd.
“Predsjednik Vučić je izvjesio žutu zastavu s Davidovim štitom (Davidovom zvijezdom) s predsjedničke palače neposredno prije Petog svjetskog foruma o holokaustu u Yad Vashemu 2020. Svi su bili dirnuti ovim gestom. Članovi predsjednikove porodice bili su meta genocida tokom Drugog svjetskog rata kao srpske žrtve ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, satelita nacističke Njemačke. Ovakvo shvaćanje jevrejske patnje, zajedno s romskim narodom, vrlo je evokativno. Malo je vjerovatno da ćete pronaći evropskog čelnika s takvom predanošću sjećanju na holokaust jer se to dogodilo zajedno u isto vrijeme. Žrtve su bili i hrvatski antifašisti te pripadnici drugih naroda i vjera koji su pružali otpor počiniteljima.”
U onome što je Nikolić opisao kao “ključno važno”, Narodna skupština Republike Srbije je u februaru 2020. usvojila drugi zakon o stvaranju “Memorijalnog centra Staro sajmište” i trajnom očuvanju mjesta nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora i mjesto masovnih ubistava. Novi Memorijalni centar osnovan je 2022. i fokusiran je na obnovu i organizacijski razvoj. “Ako postoji država na svijetu koja je desetljećima globalno patila od jednostranih, manipulativnih i zlonamjernih globalnih medijskih izvješća, onda je to država židovskog naroda. Zbog toga Srbi od Izraelaca očekuju dublje razumijevanje”, objasnio je Nikolić dok je ulazio u noviju srbijansku historiju i tekuću temu nezavisnosti Kosova. “Nije bez razloga što se Ariel Sharon, koji je u to vrijeme bio ministar vanjskih poslova, protivio NATO bombardiranju Jugoslavije 1999., a bivši ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman protivio se nastojanjima Kosova za nezavisnost 2008. Izrael i Srbija također su poprilično napredovali što se tiče saradnje u području inovacija, investicija i trgovine“, objasnio je Nikolić.
“Veliko mi je zadovoljstvo što su izraelske firme od 2000. godine uložile gotovo tri milijarde dolara u Srbiju, posebno u srpske nekretnine i sektor trgovačkih centara, s posebnom izraelskom prisutnošću u području obnovljive energije. Naš sektor vjetroelektrana uživao je značajna ulaganja izraelskih firmi. Obnovljivi izvori energije su veoma važni za Srbiju. Firme kako što su Beit Shemesh Engines; Tigar tyres, koji je dio Michelina i Philip Morris tobacco najbolji su primjeri rastuće ekonomske i trgovinske saradnje između zemalja. Turizam je također bio brzorastući sektor između dviju zemalja u 21. stoljeću, posebno gradski odmor u Beogradu. Počevši od 2016. dosegnuli smo 13 direktnih letova sedmično između aerodroma Ben-Gurion i Nikola Tesla u Beogradu. Imali smo 34.000 posjetilaca samo u glavnom gradu Beogradu na tromjesečnom nivou, što je zaista bilo obećavajuće. Izraelci su postali jedni od naših vodećih stranih turista. Ali, nažalost, svi smo patili od COVID-19, a od tada traje rat između Izraela i Hamasa.”
Srbija je ponudila svoje sportske objekte kako bi pomogla svojim Izraelcima u znak prijateljstva tokom trenutnog rata u Gazi. “Nažalost, u ovom tragičnom ratu i Maccabi i Hapoel Tel Aviv i Hapoel Jeruzalem u košarci svoje domaće utakmice u europskim natjecanjima igraju u Srbiji”, rekao je Nikolić. "Izraelske sigurnosne službe nikada ne bi razmatrale igranje utakmica u zemlji koja se smatra nesigurnom i koja nije sposobna osigurati sigurnost", kazao je Nikolić, zaključujući: “Čini nas jako ponosnima što smo među rijetkim narodima s dvije JNF šume u Izraelu službeno nazvane po našim vladarima. Prva je nazvana po kralju Aleksandru Karađorđeviću, u blizini kibuca Sha'ar Ha'amakim, koji su osnovali imigranti iz Jugoslavije i Rumunije. Njegov sin kralj Petar II, u emigraciji, dva puta je posjetio kibuc. Druga je šuma kralja Petra I Karađorđevića u blizini kibuca Ginegar.“
