Naime, kada je Skupština Bosne i Hercegovine u februaru 1998. godine donijela Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine tada su objavljene “mjere i tehničke specifikacije u vezi s likovno-grafičkim rješenjem i dimenzijama zastave”. Zakon je kasnije mijenjan i dopunjavan, ali je ostao isti opis zastave.

“Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos između dužine i širine zastave je 1:2.”

Iz ovog opisa zastave Bosne i Hercegovine, iz kojeg je jasno da žuti trokut na njenoj sredini simbolizira izgled Bosne i Hercegovine na geografskoj karti, ne bi se dalo zaključiti da će se tokom idućih desetljeća pojaviti mnoštvo problema prilikom njenog vješanja.

Nadalje, graničila bi s nemogućim pretpostavka da će i nakon dvadesetak godina postojati neko ko neće znati kako je na ispravan način postaviti i okačiti i ko će uz to još i žustro braniti svoju pogrešku. No, i sami smo se uvjerili da stvari nisu tako jednostavne kao što se to na prvi pogled čine.

Prilikom usvajanja idejnog rješenja zastave Bosne i Hercegovine, naglašeno je da trokut, odnosno njegova tri kraka, simbolizira i tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, a da tamnoplava boja naše zastave, kao i bijele zvijezde simboliziraju Evropsku uniju.

Zastava Bosne i Hercegovine, baš kao i zastava Sjedinjenih Američkih Država, na sebi ima oznaku čiji se položaj mijenja njenim postavljanjem u vertikalni položaj. Graham Bartram, poznati britanski veksilologist, stručnjak za proučavanje svih aspekata zastava i njihove upotrebe, u svom djelu Flags of the World ovakve oznake na zastavama naziva “Honor Points” (oznake časti) i naglašava da takve oznake moraju zadržati istu poziciju prilikom vertikalnog kačenja zastave.

“To znači da plavi pravougaonik sa zvjezdicama na američkoj zastavi koji se nalazi u gornjem lijevom uglu zadržava poziciju u gornjem lijevom uglu i prilikom vertikalnog kačenja zastave. Ovo znači da se većina zastava, kada je vertikalno kačenje u pitanju, rotira za 90 stepeni (u smjeru kazaljke na satu), nakon čega se zastava prevrne na naličje. Oznaka koja se nalazila u gornjem lijevom uglu ne mijenja svoju poziciju”, navodi Bartram u svom djelu.

Da bi se izbjegle bilo kakve komplikacije, dovoljno je primijeniti pravilo koje važi za američku ili australsku zastavu. Još lakše, dovoljno je, i najjednostavnije, pročitati Zakon o zastavi BiH ili “barem” primijeniti logiku po kojoj vam geografski izgled zemlje ne može stajati naopačke.

Iako Zakon ne govori izričito o načinu postavljanja zastave na jarbolima, on je propisao izgled zastave i ona bi, prema opisu iz Zakona, tako trebala izgledati i kad je obješena o jarbol. Iz Zakona se jasno vidi da se nigdje ne spominje horizontalno ili vertikalno vješanje zastave. Ali ono što se u Zakonu spominje jeste “trougao žute boje”, koji se nalazi “desno od centra”.

Ovo bi eksplicitno značilo da, bez obzira na koji način kačite zastavu, horizontalno ili vertikalno, žuti trougao unutar zastave uvijek mora stajati u istom položaju, odnosno, tačno onako kakav je i geografski položaj naše zemlje. Jer, kada se zastava postavi onako kako je i postavljena ispred većine naših institucija, onda se žuti trougao više ne nalazi “desno od centra”, već dolje od centra.

Da zaključimo, šta god kazala Benjamina Karić, ne može Neum biti na sjeveru Bosne i Hercegovine. Simbolika zastave je da trokut predstavlja ne samo tri naroda nego i kontrure Bosne i Hercegovine. Prema tome, čas geografije ne bi naškodio.