Atif Purivatra rodio se 16. augusta 1928. godine u Sarajevu, gdje se i školovao. Nakon završenog Pravnog fakulteta, zvanje magistra političkih nauka stekao je 1965. godine u Sarajevu, a doktora nauka 1972. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Tokom svog veoma plodnog stvaralačkog života objavio je više od osamdeset naučnih i stručnih radova. Bio je gostujući profesor u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj i Poljskoj, te dekan Fakulteta političkih nauka (1977–1979).
Za knjigu Nacionalni i politički razvitak Muslimana (1969) dobio je 1971. godine Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Njegova knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1974), za koju je dobio nekoliko nagrada, predstavlja kapitalno djelo o bošnjačkoj politici između dva svjetska rata, pogotovo o njihovom političkom organiziranju kroz JMO kao instrumentu opiranja agresivnoj politici nacionaliziranja Bošnjaka u pravcu srpske, odnosno hrvatske nacije.
Mimo svoje volje, kao redovni profesor Fakulteta političkih nauka, penzioniran je već 1982. godine, kada je imao svega 54 godine, da bi na taj način bio odstranjen iz javnog i znanstvenog života.
Od 1995. godine pa do smrti (11. septembar 2001) bio je predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i aktivni sudionik svih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih intelektualnih i političkih zbivanja.
Atif Purivatra bio je jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca i najboljih poznavalaca političke historije Bošnjaka u 20. stoljeću. Njegovi radovi, a posebno knjige, svrstavaju se u najcitiraniju političko-historijsku literaturu s ovih prostora, kako u zemlji tako i u inozemstvu a ostat će trajno zapamćen i njegov izuzetni doprinos u afirmiranju i priznavanju bošnjačke nacije.
U periodu neposredno pred popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1971. godine, na kojem je Bošnjacima prvi put dopušteno da se u nacionalnom smislu izjasne kao Muslimani s velikim “M”, Atif Purivatra je, osim već aktivnog intelektualnog rada, bio i aktivan “na terenu” među Bošnjacima. Nastupajući na radiju i televiziji, govorio je o potrebi da se Bošnjaci na popisu izjasne kao Muslimani. U tu svrhu, napisao je, zajedno sa svojim saradnicima, nekoliko tekstova koji su štampani u brošurama a zatim podijeljeni narodu u cilju uvjeravanja u ispravnost takvog izjašnjavanja. Na popisu stanovništva iz 1971. godine kao Musliman izjasnilo se 40 posto građana SR Bosne i Hercegovine, za šta velika zasluga pripada Atifu Purivatri, koji će biti izuzetno aktivan i u vezi s popisom iz 1991. godine.
(Izvori: Šaćir Filandra, Bošnjačka politika u XX. stoljeću, Sejtarija, Sarajevo, 1998; Ko je ko u Bošnjaka, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2000; Intelektualno; Akos)
