Armenske tvrdnje o događajima iz 1915. bazirane na iskrivljavanju činjenica

Strani historičari i analitičari koji istražuju dešavanja iz 1915. godine ističu da su armenske tvrdnje o navodom genocidu bazirane na lažima i obmanama, a ne na konkretnim dokazima i historijskim činjenicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Irski historičar Pat Walsh objavilo je niz radova o događajima iz prvih decenija prošlog stoljeća, a za AA je kazao kako se događaji iz 1915. godine moraju posmatrati i razumijevati u širem historijskom kontekstu dešavanja u tom periodu.

Kazao je da je činjenica da je 1915. godine na sceni bio Prvi svjetski rat koji je izazvao velika razaranja širom svijeta i da su sve strane u tom periodu pretrpjele tragedije.

Naglasivši kako se događaji iz 1915. godine moraju posmatrati u kontekstu Prvog svjetskog rata koji je počeo godinu ranije, Walsh je kazao da je to bio period kada je Osmansko carstvo suočeno sa napadima Zemalja Antante i zapalo u egzistencijalnu krizu te da su armenske pobunjeničke grupe tada pokrenule ustanak.

“Raseljavanje Armena je nešto što se dogodilo kao posljedica aktiviranja armenskih pobunjeničkih grupa koje su željele ostvariti svoje političke ciljeve. Nema niti jednog dokaza da su Osmanlije imale plan ili namjeru za uništavanje Armena“, kazao je Walsh.

Ističući da tragova postojanju takvog plana ili namjere nama niti u osmanskoj literaturi, Walsh je kazao da se Osmansko carstvo u tom periodu ponašalo u skladu sa tadašnjim okolnostima i izazovima.

“Prioritetna zadaća svake države na svijetu je sigurnost njenih građana. Nema sumnje da bi se svaka zemlja slično ponašala da se nađe u situaciji u kojoj je bila osmanska država koja je bila suočena sa prijetnjom opsade sa sve četiri strane i sa pobunama unutar njenih granica“, kazao je Walsh.

Podsjetio je da su i Velika Britanija, SAD i Francuska, koje su i tada slovile za moderne zemlje, posezale za sličnim represivnim taktikama gušenja pobuna i to ne zarad opstojnosti, već zarad ekspanzije i jačanja njihove moći.

“Osmanska odluka o premještanju stanovništva je provođena u uvjetima rata. Historičari ne bi trebali te složene događaje promatrati na prost način i izvan konteksta Prvog svjetskog rata kao temeljne historijske odrednice“, kazao je Walsh.

Profesor sa američkog Univerziteta ”Costal Carolina” koji je proveo niz istraživanja o aktivnostima armenskih terorističkih grupa Christopher Gunn istakao je kako Turci i Armenci trebaju postići dogovor o prošlosti kako bi postigli i konsenzus o retorici o događajima iz 1915. godine i tako spriječili bilo kakva nasilja u budućnosti.

“Dogovor je moguće postići saradnjom turskih i armenskih intelektualaca koji poznaju potrebne jezike i mogu objektivno analizirati arhive, memoare i druge historijske izvore“, kazao je Gunn.

Francuski historičar i istraživač Centra za istraživanja u Euroaziji Maxime Gauin tvrdi da su armenske tvrdnje o navodnom genocidu iz 1915. godine zasnovane na lažima i obmanama poput iskrivljenog tumačenja djela Arama Andoniana ili djela Mevlanzade Rifata.

Kazao je da propagatori tvrdnji o navodnom genocidu zanemaruju historijske činjenice da su Osmanlije oslobodile seobe skoro pola miliona Armenaca i u periodu od oktobra 1915. do januara 1917. godine provele sudske postupke protiv 1.387 osmanskih muslimana koji su se teretili za zločine na Armencima i kršenje zakona o zabrani nasilja.

Ističući kako armenske tvrdnje o navodnom genocidu nemaju nikakvu legalnu osnovu, Gauin je kazao kako su armenski nacionalisti zato i izgubili slučajeve pred Ustavnim sudom Francuske (2012., 2016. i 2017 godine), Evropskim sudom za ljudska prava (2013., 2015. i 2017. godine) kao i prošle godine pred Ustavnim sudom Belgije.

Gauin je dalje kazao kako su ugledne izdavačke kuće i časopisi objavili brojne knjige i članke kojima se argumentirano negiraju armenske tvrdnje o navodnom genocidu, ali da se to zanemaruje na Zapadu, a posebno u zemljama poput Francuske i Njemačke.

“U tom kontekstu intelektualci Zapada imaju veliku odgovornost. Međutim, nemaju dovoljno hrabrosti sa stvari postave na bazi realnih činjenica“, kazao je Gauin.

Ističući kako bi o toj temi više trebali angažmana pokazati i Turci nastanjeni na Zapadu, Gauin je kazao kako se armenski nacionalisti stavljaju na raspolaganje svim zemljaka koje imaju lođe odnose sa zvaničnom Ankarom i koje žele naštetiti Turskoj.Naglasio je da je jedan od najjasnijih pokazatelja tačnosti njegovih stavova to što je Njemačka 2015. godine odbacila armenske tvrdnje o navodnom genocidu jer ne postoji niti jedna presuda relevantnog međunarodnog suda o tome, a samo godinu kasnije je ista ta Njemačka usvojila rezoluciju o navodnom genocidu iz 1915. godine.