Na cijeloj naslovnoj stranici libanonskih novina ovog mjeseca prikazano je lice predsjednika Bidena iznad slika mrtve palestinske djece, pod naslovom koji proglašava “Zapadnjački genocid”.
U Egiptu i nekim državama Perzijskog zaljeva, nekada prepuni lokali Starbucksa i Mcdonaldsa zjape prazni zbog bojkota američkih brendova. A u Bejrutu, Tunisu i drugim arapskim prijestolnicama, demonstranti su marširali prema američkim diplomatskim misijama, ponekad paleći američke zastave, kako bi iskalili svoj bijes zbog nevjerovatnog broja poginulih u Gazi.
Preovlađujući stav na Bliskom Istoku je da, dok Izrael vodi borbe, ovo je američki rat. Bez diplomatskog pokrića i visokotehnološke municije koju su obezbijedile Sjedinjene Države Izrael ne bi bio u stanju da izvede ogromnu operaciju koju je pokrenuo u Gazi kako bi “iskorijenio Hamas”.
Međunarodne grupe za ljudska prava, uznemirene slikama osakaćene ili beživotne palestinske djece izvučene iz ruševina, upozorile su da je odgovor Izraela nesrazmjeran i vjerovatno uključuje ratne zločine, a to je optužba koju izraelske vlasti odbacuju. U arapskim zemljama, gdje solidarnost s palestinskom stvari traje decenijama, milioni gledaju kako postupke Izraela brani jedina sila koju vide dovoljno moćnom da zaustavi krvoproliće u Gazi. Pauza u borbama koju podržavaju SAD koja bi trebala početi u petak općenito je dobrodošla, ali nije u skladu s arapskim pozivima Sjedinjenim Državama da podrže duže primirje.
„U veoma važnom trenutku historije, kada su principi stavljeni na probu, iznevjerili su svijet“, rekao je Noha Bakr, vanredni profesor političkih nauka na Američkom univerzitetu u Kairu.
Politički analitičari na Bliskom istoku nazvali su podršku Washingtona izraelskom ratu nepromišljenim aktom koji ne uzima u obzir dugoročne diplomatske, sigurnosne i ekonomske efekte otuđenja regije u kojoj rival kao što je Kina, prodire sve dublje. Što je još važnije, rekli su, rat je srušio Sjedinjene Države s njihovog moralnog vrha, pri čemu su Bidenova predavanja Rusiji o zaštiti civilnog života u Ukrajini sada suprotstavljena njegovim izjavama o izraelskom bombardiranju škola i bolnica u Gazi.
Na društvenim mrežama, u kafićima i u gotovo svim regionalnim publikacijama, Arapi izražavaju mješavinu očaja i bijesa prema američkoj reakciji na palestinsku patnju. Taj osjećaj je pojačan u utorak kada je Bijela kuća izdala izjavu o sporazumu o oslobađanju talaca u zamjenu za pauzu u borbi i oslobađanje nekih palestinskih zatvorenika.
"Zadovoljan sam što će se ove hrabre duše, koje su pretrpjele neopisivo iskušenje, ponovo spojiti sa svojim porodicama kada se ovaj dogovor u potpunosti provede", rekao je Biden o taocima u izjavi. Nije spomenuo broj palestinskih smrtnih slučajeva od više od 13.300, među kojima je više od 5.000 djece.
Na platformi X, nekadašnjem Twitteru, desetine komentara ispod Bidenove naglašavaju kako će njegovo nasljeđe na Bliskom istoku biti "natopljeno krvlju".
“Gdje su američke vrijednosti o kojima Bidenova administracija govori otkako je došla na vlast?” pitao je Maha Allam, istraživač američkih studija u Egipatskom centru za strateške studije, istraživačkom centru u Kairu. „Amerika je imala više mogućnosti da preorijentira svoj kompas“, rekla je ona. “Ali nije.”
Rastući pokret bojkota
Od početka rata, američki brendovi su na udaru zbog uloge SAD-a u sukobu. Platforma nazvana Bdnassh, što znači "Ne želimo", omogućava korisnicima da vide da li je određeni brend na listi za bojkot pored Pizza Huta, Pepsija i mnogih drugih.
Video snimci za bojkot skupljaju hiljade, ponekad i milione pregleda na Youtube-u i Tiktoku uz poruke da kupovina od velikih američkih brendova predstavlja saučesništvo u ubijanju Palestinaca. U jednom videu, kečap se pretvara u krv dok ga muškarac cijedi na svom Mcdonald's pomfritu. U drugom, zeleno-bijela Starbucks šolja postaje grimizna, dok se logo sirene pretvara u kostur.
"Odabrali smo Starbucks da pošaljemo poruku", rekao je Abdrahman Taeyara, student koji je ovog mjeseca bio među demonstrantima ispred ogranka lanca kafe u Bejrutu. Aktivisti su stajali u tišini, dijelili letke i nosili natpise kojima su pozivali prolaznike da podrže bojkot.
Neki idu toliko daleko da pozivaju na javno sramoćenje onih koji im se ne pridruže. "Ako prođete pored Starbucksa, provjerite ima li izdajnika unutra", rekao je jedan od zagovarača bojkota na Tiktoku, pozivajući ljude da ih "zagledaju kako bi mogli osjetiti krivicu". Video ima skoro 2 miliona pregleda.
U Egiptu, neki restorani Mc Donaldsa sada ističu palestinsku i egipatsku zastavu, zajedno s obećanjima da će donirati novac za Gazu. Uprkos tome, mnogi restorani ostaju prazni.
Ranije ovog mjeseca, Federacija egipatskih privrednih komora objavila je saopćenje u kojem poziva "lojalni narod Egipta da ne slijedi pozive na bojkot" jer ti postupci štete nacionalnoj ekonomiji i utiču na "plate desetina hiljada Egipćana koji rade u tim kompanijama.”
Taj argument ne dotiče Emana Khaleda, 18-godišnjeg egipatskog studenta koji podržava bojkot. “Njihova krv je kao naša krv. Oni su ljudi kao i mi”, rekla je o Palestincima. “Zašto da idem platiti da oni kupe metke kojima će ih ubijati?”
Pokret za bojkot također je način da mladi Arapi artikuliraju svoj bijes zbog Gaze, a da se ne sukobe s gušenjem javnih demonstracija koje su nametnuli monarsi i autoritarni vladari u regiji, koji su uplašeni da bi bilo kakvi nemiri mogli ponovo zapaliti prodemokratske pobune koje su trajale više od jedne decenije prije.
Arapski svijet sada ima "najveću populaciju mladih ikada“, koja, prema Ujedinjenim narodima, broji 60 posto stanovništva regije mlađe od 30 godina. Putem društvenih medija, arapski mladi povezani su s aktivistima koji imaju isto mišljenje širom svijeta . Čak i ako iz sigurnosnih razloga ne mogu biti tako glasni u svojoj kritici, svoje stavove izražavaju noseći narukvice s palestinskom zastavom ili dijeleći sličice lubenica, popularnog simbola palestinskog cilja.
U Bagdadu je Američki univerzitet izazvao pometnju e-mailom od 10. oktobra kojim je uvedena zabrana tradicionalnih šalova u regiji, uključujući crno-bijele palestinske kufije. U e-poruci, koju je pregledao The Washington Post, zabrana se navodi kao dio tekućih revizija kodeksa oblačenja, ali formulacija je jasno dala do znanja da su problem palestinski šalovi.
Nekoliko sati kasnije, nakon reakcije na društvenim mrežama, administratori su se izvinili zbog "nesporazuma". Sljedećeg dana studenti su organizirali demonstracije noseći kufije na kampusu, dok su osuđivali ubijanje civila.
Firas Ali, 22-godišnji student informatike, rekao je da je odrastao diveći se Sjedinjenim Državama uprkos negodovanju u Bagdadu zbog invazije predvođene SAD-om 2003. godine. Engleski je naučio dijelom kroz holivudske filmove, oponašajući američki naglasak i vjerujući u američki vrijednosti: "Znate, kao, ljudska prava, sloboda govora." Upis na Američki univerzitet, rekao je Ali, bio je dio njegovog sna da na kraju živi u Sjedinjene Države. Taj plan je nestao, rekao je, dok je gledao kako Izrael ubija porodice i bombardira bolnice uz “direktnu podršku nacije kojoj sam se oduvijek divio”.
“Za mene su bili heroji i ko god je protiv njih je terorista”, rekao je. “Sve se ovo promijenilo nakon 7. oktobra.”
Nema crvenih linija
Sjedinjene Države postale su strana u sukobu od samog početka, slanjem ratnih brodova da podrže Izrael prije nego što pošalju političare ili diplomate, rekao je Mohammed Obeid, politički analitičar iz Bejruta blizak Hezbolahu.
Ministar odbrane Lloyd Austin objavio je da je udarna grupa nosača aviona dobila naređenje za istočni Mediteran dan nakon napada 7. oktobra. Državni sekretar Antony Blinken stigao je u Izrael četiri dana kasnije. "Prije nego što su poslali diplomate da pronađu političko rješenje, poslali su svoje ratne brodove i oružje i prijetili odgovorom", rekao je Obeid. “Dakle, oni su se zapravo uključili u ovaj rat zbog Izraela, a ne zbog Sjedinjenih Država.”
Primjedba glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja da "ne povlačimo crvene linije za Izrael" stalno se ponavlja u arapskim medijima. Podrška Izraelu bjanko čekovima nije nova, rekli su analitičari, ali su neki ipak bili iznenađeni onim što smatraju antipalestinskom retorikom koju dolazi od samog predsjednika, zajedno s odbijanjem da prihvati bilo kakvu kritiku da je odgovor Izraela jednak kolektivnoj kazni.
Žene i djeca čine skoro 70 posto poginulih, prema procjenama UN-a.
Bidena su na Bliskom Istoku stavili na stub srama kad je izrazio sumnju u broj palestinskih žrtava jer Ministarstvo zdravlja Gaze, kao i druge službene funkcije, vodi Hamas. Nezavisni istraživači i humanitarne grupe jamčile su za tačnost ovih informacija. Biden je također u više navrata širio stavove izraelske vlade o tome da Hamas odsijeca glave bebama – konkretna tvrdnja kojoj nedostaju jasni dokazi.
Nakon onoga što su mnogi u regionu vidjeli kao golu ksenofobiju koja je obilježila eru Donalda Trumpa, kažu analitičari, na Bidenov izbor gledalo se kao na resetiranje politike. Sada, kako je Allam rekao, "on se ne razlikuje od Trumpa".
Druga zabrinutost je da Bidenov stav ohrabruje militantne grupe, koje su već napale američke ciljeve u Iraku i Siriji, i rizikuje stabilnost nekih od najpouzdanijih arapskih saveznika američke vlade. Nacije poput Jordana, Egipta i Saudijske Arabije stisnute su između čuvanja svojih zajedničkih interesa sa Sjedinjenim Državama i narodnog bijesa koji buja svakim novim danom okrvavljene djece i sravnjenih škola.
Spor i osjetljiv put ka normalizaciji između Izraela i država Perzijskog zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju - eksponat američke politike u regiji - sada je na ledu. Umjesto toga, u regiji je ove sedmice krenula delegacija arapskih ministara vanjskih poslova u Kinu na razgovore o tome kako riješiti krizu u Gazi.
“Američka slijepa podrška za ono što se sada događa utječe na kapacitet utjecaja Sjedinjenih Država u regiji”, rekao je Bakr s Američkog univerziteta u Kairu. “Niko ne može gledati ono što gleda i prihvatiti narativ da moramo nastaviti bombardirati civile.”
(Izvor: The Washington Post)