Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić (DF) podnio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Borjane Krišto i drugih zbog postojanja osnova sumnje na izvršenje krivičnog djela u pogledu (nezakonitog) imenovanja agentice Vijeća ministara za zastupanje pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Prijava se podnosi protiv predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine - Krišto Borjane, ministra za ljudska prava i izbjeglice Hurtić Sevlida, ministra vanjskih poslova Konaković Elmedina, ministra sigurnosti Nešić Nenada, ministra odbrane Zukan Heleza, ministra finansija i trezora Amidžić Srđana, ministra pravde Bunoza Davora, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Košarca Staše, ministra komunikacija i prometa Forto Edina, ministrice civilnih poslova Bošnjak Dubravke, bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Tegeltije Zorana, te drugih NN osoba radi postojanja osnovane sumnje da su, djelujući kao organizirana skupina, osmislili, pripremili i izvršili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH - samostalno, te moguće i u sticaju sa drugim krivičnim djelima iz Krivičnog zakona BiH, a sasvim vjerovatno i u vezi sa članom 249. istog Krivičnog zakona koji inkriminira udruživanje radi činjenja krivičnih djela, a što bi u konačnom trebalo utvrditi nadležno Tužilaštvo na osnovu zakonom propisanog postupka i utvrđenih činjenica”, navodi se u prijavi.
U obrazloženju krivične prijave Begić je naveo da je 19. marta ove godine, na 43. sjednici Vijeća ministara BiH, između ostalog, donesena odluka o imenovanju vršilaca dužnosti zastupnika/agenata Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Među imenovanim osobama nalazi se i Monika Mijić, koja je imenovana po četvrti put na ovu poziciju, iako se u članu 55a. Zakona o upravi Bosne i Hercegovine, na koji se, pored ostalog, Vijeće ministara BiH pozivalo u svim rješenjima o imenovanju kao na pravni osnov donošenja istih, eksplicitno propisuje - kako slijedi: "Vršilac dužnosti može biti imenovan na period koji ne može biti duži od tri mjeseca. Izuzetno, a radi sprečavanja nastanka štetnih posljedica za rad i funkcioniranje institucije, organ nadležan za imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca iz stava 1. ovog člana može donijeti rješenje o imenovanju vršioca dužnosti rukovodioca na još jedan period od tri mjeseca u naročito opravdanim slučajevima, kao što je slučaj kada postupak imenovanja rukovodioca i zamjenika rukovodioca nije okončan i slično."
Međutim, Mijić je prvi put imenovana na ovu poziciju 26. novembra 2019. godine, na osnovu rješenja o imenovanju vršilaca dužnosti zastupnika/agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava. Dana 29. decembra 2020. godine donošenjem rješenja o imenovanju Monika Mijić imenovana je na istu funkciju po drugi put. Vijeće ministara BiH je potom 20. maja 2021. godine donijelo novo rješenje o imenovanju, kojim je po treći put imenovalo Moniku Mijić za vršioca dužnosti zastupnika/agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava i to sa retroaktivnim dejstvom, na način da je u tački 2. rješenja o imenovanju od 20. maja 2021. godine utvrđeno da se navedena osoba imenuju na period od najduže 3 (tri) mjeseca - a počevši od 30. marta 2021. godine - dakle do 30. juna 2021. godine. Konačno, uprkos potpuno jasnoj i naprijed citiranoj odredbi člana 55a stav 3. Zakona o upravi BiH - koja ne ostavlja nikakvu mogućnost "slobodnijeg" ili ekstenzivnijeg tumačenja, Monika Mijić imenovana je i po četvrti put uzastopno na istu poziciju dana 19. marta 2024. godine.
Begić u prijavi navodi da je sa aspekta zakonitosti krajnje sporno djelovanje Monike Mijić u periodu od 30. juna 2021. godine (kada joj je istekao treći mandat - koji je sam po sebi zakonski problematičan) pa sve do 19. marta 2024. godine. Naime, ona je, iako joj je istekao mandat 30. juna 2021. godine, nastavila je da obavlja dužnost zastupnice/agentice Vijeća ministara BiH, poduzimala službene radnje, te uredno primala plaću i ostvarivala ostale prinadležnosti - sve do dana novog četvrtog imenovanja od 19. marta 2024. godine na istu poziciju (što skoro pune tri godine!).
Kako je ranije saopćilo Vijeće ministara BiH, Vijeće ministara je dalo zaduženje nadležnim institucijama za poništavanje javnog konkursa za tri rukovodeća državna službenika na poziciji zastupnika u Uredu zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji je raspisan 12. maja 2023. Godine, te naložilo raspisivanje novog konkursa sa izmijenjenim uvijetima. Osim Monike Mijić, za vršitelje dužnosti zastupnika do okončanja kokursne procedure imenovani su Bojan Bajić i Amer Hasanefendić.
