Hiljade francuskih poljoprivrednika sjeli su u ponedjeljak u svoje traktore i krenuli prema glavnom gradu Francuske, u sklopu masovnih protesta koji se održavaju u različitim dijelovima Evrope. Francuski poljoprivrednici, kao i njihove kolege iz većeg dijela Evropske unije (EU), zahtijevaju da vlasti poduzmu mjere koje će im omogućiti prevladavanje inflacije i učinaka rata u Ukrajini, ali i da se revidiraju neke od nametnutih ekoloških politika.

Neki od problema na koje opominju, poput onoga što smatraju rastućom birokratijom, nacionalne su prirode. Međutim, drugi ukazuju na šire probleme, poput cijene poljoprivrednog dizela, kašnjenja u isplatama subvencija EU-a ili konkurencije iz uvoza. Farmeri uvjeravaju da se bore za opstanak i da neće stati. Benoit Durand, uzgajivač žitarica, rekao je za francuski radio BFM TV da je cilj "paralizirati Francusku".  Kako bi izbjegli ovaj scenario, vlasti su rasporedile hiljade agenata i desetke oklopnih interventnih vozila na različitim cestama koje vode u Pariz.

Ali blokade i protesti ne događaju se samo u Francuskoj. Slične akcije provode se i u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. U Njemačkoj poljoprivrednici protestvuju protiv postupnog ukidanja poreznih olakšica na poljoprivredni dizel, za koje kažu da će ih izbaciti iz posla. Stotine traktora upale su u grad Hamburg i odande su neki ruralni čelnici pozvali na ostavku kancelara Olafa Scholza i kraj "semaforske" vlade, aludirajući na crvene, žute i zelene boje socijaldemokrata, liberalnih demokrata i Zelenih.

Nezadovoljstvo evropskih poljoprivrednika obično je potaknuto ljutnjom protiv politike EU-a, a ni ovaj put nije bila iznimka. Poljoprivredni sektor sa sumnjom gleda na mjere koje je EU uvela kako bi obnovila svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) od 60 milijardi eura i učinila je održivijom. Više od 70% tog novca troši se na direktna plaćanja poljoprivrednicima, koja služe kao sigurnosna mreža.

Reforma uključuje obavezu namjene najmanje 4% obradivog zemljišta za neproduktivna svojstva, kao i zahtjev za provođenjem plodoreda i smanjenjem upotrebe gnojiva za najmanje 20%. Mnogi poljoprivrednici već dugo tvrde da će ove mjere učiniti evropski poljoprivredni sektor manje konkurentnim u odnosu na uvoz. Također su zabrinuti da je inflacija drastično smanjila vrijednost njihovih direktnih plaćanja. U nekim zemljama protesti nisu novost. Protesti su prvi put izbili u Nizozemskoj 2019. godine zbog zahtjeva vlade da se stočna proizvodnja prepolovi kako bi se smanjila emisija dušikovih oksida.

A stanovnici Bruxellesa odavno su navikli da poljoprivrednici ulaze u evropsku četvrt grada kako bi prskali zgrade mlijekom ili punili ulice stokom u znak protesta protiv poljoprivrednih propisa EU-a. Sada je, međutim, rat u Ukrajini izazvao proteste u gotovo svakom kutku Evrope. Ruska invazija na Ukrajinu praktično je blokirala trgovačke puteve u Crnom moru. EU je intervenirala privremenim ukidanjem ograničenja na uvoz iz Ukrajine, dopuštajući njezinim poljoprivrednim proizvodima da preplave evropska tržišta.

Igra nije ravnoipravna, prosječna ukrajinska organska farma ima oko 1000 hektara; njihov evropski ekvivalenti u prosjeku mjere samo 41 hektar. Cijene u susjednim zemljama poput Mađarske, Poljske i Rumunije iznenada su pale, zbog čega lokalni poljoprivrednici nisu mogli prodati svoje usjeve. Do proljeća 2023. traktori su blokirali iste poljske ceste koje su godinu dana ranije bile pune volontera koji su primali ukrajinske izbjeglice.

EU je ubrzo uvela trgovinska ograničenja na ukrajinski izvoz u susjedne zemlje, ali samo na ograničeno razdoblje. Kada je zabrana istekla, vlade Budimpešte, Varšave i Bratislave najavile su vlastita ograničenja. Ukrajina je brzo podigla tužbu; Odnosi su se pogoršali, a samilost prema zemlji koja se branila od ruske invazije otišla je u drugi plan. Sada zemlje istočne Evrope zahtijevaju da EU definitivno preispita svoju trgovinsku politiku prema Ukrajini.

U Rumuniji, gdje poljoprivrednici i prijevoznici protestvuju protiv visokih cijena dizela, osiguranja i mjera EU-a, kao i konkurencije iz Ukrajine, medijska kuća Kronika objavila je ovog mjeseca da je činjenica da je EU dopustila ulazak jeftinih ukrajinskih proizvoda "kao da osoba koja ne zna plivati pokušava spasiti utopljenika. Oboje se utope."

U Poljskoj su poljoprivrednici 24. januara započeli protest diljem zemlje protiv ukrajinskog uvoza poljoprivrednih proizvoda. "Ukrajinsko žito treba ići tamo gdje mu je mjesto: na azijska ili afrička tržišta, a ne u Evropu", rekao je poljskim medijima Adrian Wawrzyniak, glasnogovornik sindikata poljskih farmera. Slična mišljenja čuju se i u Slovačkoj i Mađarskoj.

Južna Evropa dosad je bila pošteđena najvećeg protesta, no stvari bi se uskoro mogle promijeniti. Christiane Lambert, predsjednica Odbora poljoprivrednih strukovnih organizacija (COPA), glavnog evropskog sindikata poljoprivrednika, predviđa da će talijanski i španski farmeri također ubrzo protestvovati.

U ovom slučaju zbog odbijanja mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Španska i portugalska vlada razmatraju uvođenje ograničenja korištenja vode u nekim regijama zbog intenzivne suše.

Prije nekoliko dana na Siciliji poljoprivrednici su blokirali ceste u znak protesta protiv regionalne vlade za koju tvrde da im nije isplatila naknadu za intenzivan i dugotrajan toplinski val i sušu prošlog ljeta. "Na koljenima smo, suša nam je prepolovila žetvu", rekao je farmer Giuseppe Gulli za Rai News. Također je optužio EU da pomaže "velikim korporacijama".

S evropskim izborima u junu pred vratima, euroskeptične stranke pronalaze publiku za svoje poruke. Među demonstrantima je viđen Jordan Bardella iz Francuskog nacionalnog skupa (stranka Marine Le Pen). Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) također je podržala inicijativu poljoprivrednika.

U Njemačkoj su ministri požurili ublažiti prijedloge za ukidanje poreznih olakšica na poljoprivredni dizel za poljoprivrednike koji su izazvali veliku pometnju. Promjena će se sada provoditi postupno, ali poljoprivrednici žele potpuno eliminirati rezove subvencija.

Poljski premijer Donald Tusk obećao je da će se početkom marta sastati s ukrajinskim predstavnicima kako bi postigli sporazum koji regulira tranzit i izvoz proizvoda. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da "postoji rastuća podjela i polarizacija" i pokrenula "strateški dijalog" između poljoprivrednih grupa i donositelja odluka u EU. Jezik je introspektivan, ali i nejasan.

A za poljoprivrednike diljem Europe koji se osjećaju zaboravljenima, izdanima ili nesposobnima prehraniti svoje porodice, malo je vjerojatno da će to biti dovoljno.