Zastava koju su koristili borci protiv autsrougarske okupacije iz 1878. godine, usvojena 28. juna 1878. godine, bila je zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini.
Naime, nakon što je na Berlinskom kongresu odlukom velikih sila Bosna data „na upravljanje“ Austro-Ugarskoj monarhiji, te nakon što su osmanske trupe povučene iz Bosne i Hercegovine, u Sarajevu izabrana Narodna vlada i de facto je proglašena nazavisna Bosna. Pod tom zastavom Bošnjaci su se, predvođeni Hadži Lojom, borili protiv austrougarske okupacije. Nakon što je Bosna okupirana zastava je „zaboravljena“.
No, povijest zelene zastave sa žutim polumjesecom i zvijezdom nešto je duža. I ranije su se Bošnjaci za autonomuju borili pod takvom zastavom. Naime, za vrijeme borbe za autonomiju Bosne, od septembra 1831. godine do juna 1832. godine, pod vodstvom Husein-kapetana Gradaščevića, usvojena je nova zastava Bosne - zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini. Početkom 1832. godine Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i proglašena je nezavisnost.
Zastava je korištena početkom borbe protiv osmanske vlasti, 14. septembra 1830. godine, a iz upotrebe je izašla 1832, godine.
Bosna je kroz svoju dugu povijest promijenila mnogo zastava i grbova, od zastava banovine, preko grba Kotromanića za vrijeme kraljevstva, pa onda zastave tokom ustanaka, pa za vrijeme Austro-Ugarske, ostalih državnih uređenja do zastave nezavisne Bosne i Hercegovine, bijele sa ljiljanima, a kasnije žute sa trokutom i zvijezdama. Kako se mijenjalo državno uređenje tako su se mjenjale i zastave.
No, čini se da je zelena zastava sa polumjesecom i zvijezdom ostala kao trajan simbol. Naime, ova zastava se i danas koristi, ali kao zvanična zastava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Istina, malo izmijenjena, umjesto žutog polumjeseca i zvijezde, na zastavi IZBiH je bijeli polumjesec i bijela zvijezda.
