Vrhbosanska nadbiskupija za deset godina ostala bez više od trećine vjernika

Službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije Vrhbosna godišnje objavljuje podatke o broju vjernika na području svoje teritorijalne nadležnosti. Ovaj časopis izlazi četiri puta godišnje, a u prvom ovogodišnjem broju izneseni su podaci za 2022.

Vrhbosanska nadbiskupija podijeljena je u trinaest dekanata u kojima je prošle godine registrirano 123.280 katolika.

Katolici ove nadbiskupije administrativno su podijeljeni ka Kreševski, Ramski, Sarajevski, Sutješki, Bugojanski, Travnički, Žepački, Derventski, Tuzlanski, Usorski, Brčanski, Doborski i Šamački dekanat.

Najviše katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji registrirano je 2022. godine u Travničkom dekanatu (23.781), a najmanje u Derventskom (558). U Sarajevskom dekanatu popisano je 7.299 katolika.

U odnosu na prošlu godinu broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji smanjio se za 4.222, odnosno za 3,3 posto. Naročito veliki pad broja katolika zabilježen je u Sarajevskom dekanatu u kojem ih je u samo jednoj godini bilo manje za 10,81 posto.

^{Promjena broja katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 2013. do 2022. godine}

Ako se sadašnji brojevi uporede sa 2013. godinom, u kojoj je rađen i posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, podaci postaju poražavajući.

Broj katolika 2013. godine u Vrhbosanskoj nadbiskupiji iznosio je 190.003, što je za 66.723 više nego deset godina poslije. Drugim riječima, registriran je pad od 35,12 posto.

Najveće smanjenje broja katolika zabilježeno je u Brčanskom dekanatu (47,50 posto), ali ništa bolje nije ni drugdje širom ove nadbiskupije. U Derventskom dekanatu, naprimjer, katolika je manje za 46,86 posto i sad ih živi nešto više od 500. Najmanji pad zabilježen je Ramskom dekanatu, ali i on iznosi velikih 22,15 posto. U Sarajevskom dekanatu broj katolika smanjen je 4.465, odnosno za 37,95 posto.

Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji živjelo je 528.539 katolika. Dvojno – bosanskohercegovačko i hrvatsko državljanstvo – utjecalo je na to da nakon Agresije i djelimičnog povratka novi egzodus katolika iz ove nadbiskupije započne prijemom Hrvatske u Evropsku uniju.

Velikoma padu broja katolika na ovom području Bosne i Hercegovine, osim iseljavanja kao najvećeg uzroka, treba dodati i nisku stopu nataliteta.