Od prvog mandata Nermina Nikšića na čelu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine krenulo je zaduživanje na Sarajevskoj berzi emisijama vrijednosnih papira-obveznica i trezorskih zapisa, dugoročnih i kratkoročnih vrijednosnica. Nekada je to bilo opravdano, kao, recimo, za isplatu stare devizne štednje, a nekada su to bila zaduživanja za krpljenje budžetskih rupa.
Zaduživanje je bilo toliko često da je takoreći postalo normalno. Tako je bilo sve dok Fadil Novalić nije preuzeo Vladu Federacije. Na početku prvog mandata zaduživanje je nastavljeno, ali već nakon nekog vremena Vlada Federacije Bosne i Hercegovine se počela sve manje zaduživati, a koji mjesec kasnije došla je u situaciju da se uopće nema potrebe zaduživati ni na Sarajevskoj berzi niti kod Međunarodnog monetarnog fonda.
Novca je bilo sasvim dovoljno, pa i više nego što treba, za finansiranje svih obaveza. Ni za vrijeme pandemije nije bilo potrebe za zaduživanje kako bi se finansirala pomoć privredi za saniranje posljedica kovida.
No, kako je na vlast došao Nermin Nikšić, nastavilo se po starom, uhodanom principu. Ponovo se Vlada Federacije BiH zadužuje na Sarajevskoj berzi. I to intenzivno.
U maju ove godine se Vlada zadužila 20 miliona maraka na Sarajevskoj berzi, u junu ove godine zadužila se za još 30 miliona maraka. Ali nije vlast stala na tome, u septembru se Federacija zadužila za dodatnih 40 miliona maraka, a u oktobru za još 30 miliona. Ukupno 120 miliona maraka.
Dakle, za kratko vrijeme nova Vlada FBiH je uspjela Federaciju BiH dovesti od finansijski stabilnog entiteta koji nema potrebe za zaduživanjem do entiteta čija se vlast svakog mjeseca zadužuje. Još samo da odgovore na pitanje – kamo idu te silne pare i ko će ih i kada vraćati?
