Vijest koja će mnoge rastužiti: Objavljena lista 25 najzagađenijih gradova na svijetu – Sarajevo nije među njima

Uzrokujući više od jedanaest miliona smrtnih slučajeva godišnje, zagađenje je jedan od najvećih problema s kojim se trenutno suočava većina svijeta. Zagađenje uzrokuje znatno veću smrtnost od glavnih svjetskih bolesti, kao što su tuberkuloza, malarija i AIDS.

Iako je zagađenje problem još od industrijalizacije, ono se pogoršalo posljednjih decenija zbog upotrebe pesticida, šumskih požara, urbanizacije, pustinjske prašine i neadekvatnog upravljanja otpadom. Zagađenje ne samo da uzrokuje bolesti, ono usporava rast, stvara katastrofalne uslove za život i dovodi do uništenja ekosistema.

Pandemija Covid-19 bila je pravovremeni podsjetnik na vezu između zagađenja i ljudskih aktivnosti; globalna izolacija rezultirala je ekonomskim prekidima, što je zauzvrat znatno smanjilo i zagađenje. Međutim, to je bio samo privremeni predah: nakon što su karantini ukinuti, a ekonomske i industrijske aktivnosti nastavljene, porastao je i nivo zagađenja.

Prema izvještaju Svjetske banke, zagađenje zraka rezultiralo je troškovima od 8,1 biliona dolara u 2019. godini, što je približno 6,1 posto svjetskog BDP-a. Nadalje, 95 posto ukupnih smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem zraka događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Razlog tome je što takve zemlje imaju mnogo blažu regulativu koju iskorištavaju kompanije. To privlači firme koje ne žele poslovati u razvijenijim zemljama zbog strožih propisa, ali i zbog nedostatka nadzora od strane vlada.

Većina kompanija shvatila je da investitori ne traže samo brze povrate, već žele da vide kako kompanija pored socijalnog rada radi i na poboljšanju životne sredine. Zbog toga mnoge od njih preuveličavaju koliko rade na smanjenju ugljičnog otiska. Prema BBC-ju, mnoge velike kompanije “rutinski preuveličavaju ili pogrešno prijavljuju svoj napredak”, što uključuje divove kao što su NIKE, Apple i Amazon.

Kako bi se rangiralo 25 gradova s ​​najvećim zagađenjem, oslonilo se na podatke iz Svjetskog izvještaja o kvaliteti zraka za 2021. godinu koje je napravio IQAir-a. Premda je Kina nekada imala mnogo gradova među najzagađenijima na svijetu, ova je zemlja napravila znatan napredak strogim propisima nametnutim kompanijama. Nažalost, čini se da je Indija napravila zastoj, pa se među 25 najzagađenijih svjetskih gradova našlo njih 18 iz ove azijske zemlje.

Na 25. mjestu najzagađenijih svjetskih gradova našao se indijski Meerut, grad u kojem živi milion i po stanovnika, s prosječnom godišnjom koncentracijom od 80,6 PM2.5 čestica. Za ilustraciju, prema Godišnjem izvještaju o kvaliteti zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Sarajevo je imala prosječnu godišnju emisiju PM2.5 čestica u iznosu od 43,5 kod Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, odnosno 45,5 na Ilidži. Najveće prosječno godišnje zagađenje u Bosni i Hercegovini PM2.5 česticama 2020. godine registrirano je u Tuzli, a iznosilo je 47,5 (μg/m³).

U svjetskom vrhu najzagađenijih gradova našao se pakistanski Lahore. On je na 15. mjestu s prosječnim godišnjim zagađenjem od 86,5 PM2,5 (μg/m³). Indijski Delhi na 4. je mjestu ove neslavne liste s prosječnim godišnjim zagađenjem od 96,4 PM2.5 (μg/m³) čestica. Prvi na listi je također indijski grad – Bhiwadi. Ovaj grad od svega 105.000 stanovnika okružuje više do 2.000 fabrika od čega ih najmanje 300 stvara zagađenje. Ikupno zagađenje u Bhiwadiju iznosi 106,2 PM2,5 (μg/m³).

Među 25 najzagađenijih gradova svijeta nema nijednog koji nije u Aziji. Indija prednjači sa 18 najzagađenijih gradova svijeta na ovoj listi. Pakistan ih ima pet a Kina dvije. Među pet najzagađenijih gradova svijeta, četiri su iz Indije.

I da ponovimo, najzagađeniji gradovi u Bosni i Hercegovinu, iako prelaze granične dopuštene vrijednosti, dvostruko su manje zagađeni od gradova koje se uvrštava među najzagađenije na svijetu. Ne treba miješati trenutne dnevne vrijednosti, po kojima nekada Sarajevo, Tuzla ili Zenica dođu u svjetski vrh, s godišnjim prosjecima od kojih smo, srećom, još mnogo udaljeni.