Naime, Švedska je kao saveznica Napoleonove Francuske bila prisiljena objaviti rat Velikoj Britaniji, premda se Šveđani zapravo nisu željeli boriti. Švedska je rat doista objavila, no nije poduzela vojne akcije. Uz to, budući da je Velika Britanija bila švedski najvažniji trgovački partner, nastavljena je u okvirima krijumčarenja i trgovina između tih dvaju zemalja.
Napoleon se bio proglasio carem Francuza još oko dvije godine prije početka Švedsko-britanskog rata. Godine 1810., iste koje je počeo rat, bio se razveo od Joséphine, a u novi je brak ušao s Marie Louise, mladom austrijskom nadvojvotkinjom. Napoleon je, dakle, gradio saveze s evropskim državama, a Velika Britanija bila mu je trn u oku. Jednog od Napoleonovih maršala, Jeana Baptistea Bernadottea, proglasili su Šveđani svojim prijestolonasljednikom upravo uoči spomenute objave rata. I doista, taj je Napoleonov maršal 1818. godine postao švedskim kraljem pod imenom Karlo XIV. Švedsko-britanski rat okončan je već 1812. godine, a protekao je u potpunosti bez ljudskih žrtava.
Nisu samo godišnjice povod za ponovni uvid u historijske knjige. Slijedeće sedmice u kinim širom svijeta igrati će holivudski ratni ep o najpoznatijem Francuzu na svijetu – u režiji Engleza. Ali kao i svaki holivudski ep, visokobudžetna ratna ekstravagancija Ridleyja Scotta, “Napoleon”, neizbježno je puna historijski neutemeljenih scena, te se sada svaki aspekt pomno propituje u Francuskoj - od godina glumaca (Hoaquin Phoenix je stariji od vojskovođe kojeg igra, a Vanessa Kirby je mlađa od njegove supruge Joséphine), do scene u kojoj Napoleonovi topovi pucaju na egipatske piramide kada su u stvarnosti njegove trupe bile kilometrima daleko.
Francuski historičari, filmski klubovi i Napoleonova društva za rekonstrukciju prihvaćaju film kao priliku da se pozabave Napoleonovom kontroverznom pričom i učine historiju dostupnom široj publici. Veliki broj rasprodanih specijalnih projekcija održat će se širom Francuske, uz domaćine i publiku odjevenu u srednjovjekovne kostime, a historičari će voditi debate i secirati film.
Od 200. godišnjice smrti Napoleona Bonaparte prije dvije godine, kada je Emmanuel Macron rekao Francuskoj da je car "dio nas", obnovljena je rasprava o Napoleonovom naslijeđu.
Dok jedni Napoleona vide kao vojnog vođu i političkog stratega koji je postavio temelje francuske administracije, drugi ga vide kao ratnohuškačkog tiranina koji je ponovo uveo ropstvo koje je bilo zabranjeno nakon revolucije.
