Nemoguće je utvrditi tačne brojke u trenutku kakav je sadašnji, nakon 174 dana izraelske opsade Gaze i ekstremne humanitarne situacije, ali manje od hiljadu kršćana i dalje opstaje u Pojasu. Jedna su od najstarijih neprekinutih kršćanskih zajednica. "Ovo bi mogao biti posljednji Veliki tjedan za kršćane Gaze, koji proživljavaju dramatičnu situaciju", predviđa politolog iz Betlehema Xavier Abu Eid, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za palestinsko kršćanstvo, za portal Larazon.

Postoje tri glavne grane na koje se dijele kršćani te male teritorije:: grkopravoslavci, katolici i prezbiterijanci, od kojih su prvi većina. Međutim, ako su u Pojasu kršćani jedva primjetna manjina – manje od hiljadu od 2,2 miliona stanovnika, što predstavlja 0,05% stanovništva – na Zapadnoj obali postotak kršćana je između 1 i 2,5% Palestinaca.

Prema biblijskoj tradiciji, područje današnje Gaze – citirano desetak puta u Novom zavjetu – bilo je na putu egipatskog progonstva Svete obitelji u bijegu od namjera kralja Heroda. Prije dolaska islama, u 6. st. n.e. st., kršćani su bili većina u ovom obalnom pojasu, koji nije uzalud kolijevka vjere.

Od prošlog Božića kršćanska zajednica u Gazi još je više smanjena, s hiljadu na trenutno svega 800 predstavnika. Od početka rata zajednica je potpuno izolirana od ostatka palestinskih kršćana – baš kao što su kršćani u Libanu ili Jordanu također sa Zapadne obale – što ugrožava njenu budućnost. Propadanje zajednice je u posljednja dva desetljeća nezaustavljivo. Mnogi su kršćani iskoristili dozvole koje im je izdao Izrael da napuste Gazu i odu na Zapadnu obalu.

Unatoč dramatičnoj situaciji u Pojasu, koja onemogućuje bilo kakav oblik javnog slavlja, crkva Sagrada Familia bila je domaćin mise na Cvjetnicu.

Iako ovih dana samo katolički kršćani slave Veliki tjedan, a pravoslavne će to za nešto više od mjesec dana, realnost je takva da svi kršćani sudjeluju u svačijim slavljima bez obzira na kalendar. "Važno je zajedno slaviti Spasenje Gospodnje", objašnjava otac Louis Hazboun, župnik u gradu Birzeitu na Zapadnoj obali, deset kilometara sjeverno od Ramallaha.

Tradicionalno, tokom Velikog tjedna palestinske porodice dolaze u posjete tokom kojih se nude čaj, kahva i peciva, od kojih se neka – kao i na drugim mjestima u kršćanskom svijetu – pripremaju samo u ovo doba godine, poput maamula. Ove godine to neće biti slučaj u Gazi, dijelu čije stanovništvo već pati od gladi. Proslava Svetog ognja, najvažnijeg Velikog tjedna za palestinske kršćane, održat će se 4. maja u crkvi Svetog groba u Jerusalemu. Svečanost koja simbolizira Kristovo uskrsnuće – prema predaji svake godine sveta vatra silazi s neba i pali plamen kojim se obasjava crkva sagrađena na Golgoti – slavi se od prvih godina kršćanstva i prvi put je zabilježena 328. godine, prema historičaru Euzebiju.

Postoje tri crkve u Gazi: grčka pravoslavna crkva Svetog Porfirija, katolička crkva Svete obitelji i crkva krstitelja Gaze. Crkva Svetog Porfirija – sveca rođenog na tom području – koja se nalazi u starom dijelu grada Gaze, podignuta je u 5. stoljeću (425. godine) i može se pohvaliti da je treća najstarija crkva na planeti.

Osim toga, crkve San Porfirio i Svete obitelji primile su oko 350 palestinskih kršćanskih porodica od početka sukoba, što je jednako gotovo cijeloj kršćanskoj zajednici u Gazi. Dana 19. oktobra, kompleks pridružen San Porfiriju pretrpio je bombardiranje izraelskih snaga koje je ostavilo 17 mrtvih i desetke ranjenih. Dva hrama također su primila stotine ranjenika od 8. oktobra.

Rat je također značajno izmijenio Veliki tjedan za kršćane na Zapadnoj obali i u Jerusalemu. Njegov Stari grad postao je prostor duhova prošlog oktobra. Prije sukoba, kršćani na Zapadnoj obali morali su od izraelskih vlasti zatražiti dopuštenje za ulazak u Jerusalem, poprište Kristove muke, tokom Velikog tjedna, a ove su godine ograničenja puno veća. „Ove godine nismo bili u mogućnosti ući u Jeruzalem sa Zapadne obale kako bismo proslavili Veliki tjedan, a događaje ćemo održati u našoj župi Birzeit. Situacija je bila pomalo tužna, ali ne gubimo nadu da će Isus na kraju pobijediti razdvajanje.“

U crkvi Svetog groba, u srcu jerusalemskog starog grada, misu na Cvjetnicu predvodio je jerusalemski latinski patrijarh Pierbattista Pizzaballa – najviši predstavnik konstituence Katoličke crkve u Svetoj zemlji i na Kipru. Prisustvovali  su redovnici i malobrojni vjernici iz samog Jerusalema te palestinski izraelski državljani, osim manjeg broja stranih turista.

Na isti način, u Betlehemu, crkva Santa Catalina, koja se nalazi pored hrama Rođenja, slavila je misu na Cvjetnicu. Ostale crkve u gradovima Betlehem, Jerihon, Beit Sahour i Beit Jala učinile su isto kako bi proslavile Sveti ulazak Isusa iz Nazareta u Jeruzalem.

Uoči Velikog tjedna, patrijarsi i čelnici različitih crkava sa sjedištem u Jerusalemu izrazili su u zajedničkoj noti svoju nadu u kraj nasilja, oslobađanje talaca u rukama Hamasa i brigu za žrtve. (Larazon)