Atlanta, Orlando, Las Vegas, Newtown, Parkland, San Bernardino... Sveprisutno nasilje koje uključuje upotrebu vatrenog oružja u SAD-u ostavilo je samo nekoliko gradova netaknutim tokom zadnjih nekoliko desetljeća. Ipak, mnogi Amerikanci smatraju svoje pravo na nošenje oružja, sadržano u Ustavu SAD-a, svetim. S druge strane, kritičari Drugog amandmana kažu da to pravo prijeti drugom pravu – onom na život.

Američki odnos prema posjedovanju oružja je jedinstven te je „kultura“ nošenja oružja u SAD-u odavno poprimila zabrinjavajući karakter.

Kako broj smrtnih slučajeva povezanih s upotrebom vatrenog oružja svakodnevno raste, evo pogleda kako se „kultura“ nošenja oružja u SAD-u upoređuje s ostatkom svijeta.

Na svakih 100 Amerikanaca dolazi 120 jedinica vatrenog oružja, stoji u istraživanju švicarske kuće Small Arms Survey (SAS). Nijedan drugi kraj svijeta niti nacija nemaju više oružja od broja stanovnika.

Falklandski otoci, britanski teritorij u jugozapadnom dijelu Atlantskog okeana, na koji polaže pravo Argentina i koji je bio zahvaćen ratom 1982. godine, dom je druge najveće svjetske zalihe oružja po glavi stanovnika. S procijenjenim 62 jedinice oružja na 100 ljudi, stopa posjedovanja oružja gotovo je upola manja od one u SAD-u. Jemen, zemlja koja se nalazi u centru sedmogodišnjeg sukoba, ima treću najvišu stopu posjedovanja oružja s 53 jedinice oružja na 100 ljudi.

Iako je tačan broj jedinica vatrenog oružja u civilnom vlasništvu teško izračunati zbog niza čimbenika – uključujući neregistrirano oružje, ilegalnu trgovinu i globalne sukobe – istraživači SAS-a procjenjuju da Amerikanci posjeduju 393 miliona od 857 miliona jedinica vatrenog oružja na globalnom nivou, što znači da na Amerikance otpada čak 46 posto svjetske zalihe.

Prema Gallupovom istraživanju iz oktobra 2020. godine, oko 44 posto odraslih Amerikanaca živi u domaćinstvima u kojima se nalazi pištolj ili puška, a otprilike jedna trećina ih posjeduje samo za sebe.

SAD je jedna od samo tri zemlje na svijetu u kojima je nošenje (ili držanje) oružja ustavno pravo. Međutim, stopa vlasništva u druge dvije – Gvatemali i Meksiku – samo je desetina od posjeda državljana SAD-a. Kako navode stručnjaci, rasprava o oružju u tim zemljama manje je politizirana. Za razliku od SAD-a, ustavi Gvatemale i Meksika olakšavaju regulaciju, a olakšano je i praćenje nelegalni radnji s obzirom na zabrinutost oko organiziranog kriminala. U Meksiku postoji samo jedna trgovina oružjem u cijeloj zemlji i kontrolira je vojska.

U SAD-u je proizvodnja vatrenog oružja u porastu, a sve više Amerikanaca kupuje oružje, piše CNN.

U 2018. proizvedeno je devet miliona komada vatrenog oružja u zemlji, što je duplo više od količine proizvedene 2008. godine, prema podacima američkog Ureda za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive (ATF). Januar 2021. godine obilježio je najveći godišnji porast od 2013. godine u zahtjevima za savezne provjere za kupnju oružja – skok od gotovo 60 posto u odnosu na januar 2020. godine. Kada je riječ o zabrinjavajućim statistikama, valja istaći i to da je u 2019. godini broj smrtnih slučajeva u SAD-u od nasilja oružjem bio oko četiri na 100.000 ljudi. To je 18 puta više od prosječne stope u drugim razvijenim zemljama. Također, SAD su od 1990. sve do 2019. godine bilježile i konstantni porast samoubistava nastalih upotrebom vatrenog oružja. Polovina razvijenih zemalja svijeta imala je barem jednu masovnu pucnjavu između 1998. i 2019. godine, ali niti jedna država nije vidjela više od osam masovnih incidenata tokom 22 godine, dok su SAD imale više od stotinu s gotovo 2.000 ubijenih ili ranjenih ljudi.