Treće uzastopno ljeto šumski požari dovode do tragedije u Alžiru. U samo četiri dana, od 23.do 26. jula, najmanje 40 ljudi je poginulo, a više od 200 je ozlijeđeno nakon što je oko 140 požara zahvatilo 17 provincija, od kojih se većina nalazi na sjeveroistoku zemlje, u regiji Amazigh u provinciji Kabilia. Prema nekim informacija broj mrtvih narastao je na 65.
Iako se nesreća poklopila s neviđenim toplinskim valom, s temperaturama iznad 50 stepeni na nekoliko mjesta u zemlji, vlast nije pošteđena kritika, posebno na društvenim mrežama, a u manjoj mjeri i u medijima, jer mediji ostaju sve manje neovisni.
Jedan od epicentara prirodne katastrofe bilo je selo Aitusala, gdje je poginulo 16 ljudi, od kojih su većina djeca. Selo, smješteno na brežuljku s kojeg se pruža pogled na Sredozemno more, iznenada je zahvatio plamen dok su njegovi stanovnici spavali, u tri sata ujutro 24. jula.
Jaki vjetrovi te noći uzrokovali su širenje vatre vrlo brzo, a većina žrtava umrla je pokušavajući u panici napustiti grad automobilom. Cesta se pretvorila u smrtonosnu zamku, nakon nekoliko kilometara bili su okruženi plamenom.
Ministar unutrašnjih poslova Brahim Merad uvjeravao je da je vlada uz "hidroavione, helikoptere i mobilizaciju vojske koristila sva sredstva koja su mu bila na raspolaganju, uključujući više od 8000 vatrogasaca i osoblja civilne obrane, kao i 530 vatrogasnih vozila." Zapravo, među žrtvama je i 10 vojnika koji su ugljenisani do smrti, uhvaćeni nespremni intenzitetom požara u provinciji Boujia, u blizini provincije Buira, koja je najteže pogođena.
Činjenica da je ovo treće uzastopno ljeto s istom tragedijom izazvala je kritike i nerazumijevanje dijela društva, uključujući glavnu opozicionu stranku, MN sa umjerenim islamističkim stavovima. Narodna skupština objavila je u srijedu izjavu u kojoj izražava žaljenje zbog "nedostatka sredstava namijenjenih" za borbu protiv požara.
"Ljudi razumiju da iza požara stoje neizbježni strukturni faktori, ali se također pitaju nije li dio štete mogao biti spriječen preventivnom politikom i velikim resursima, kao što je i obećano", komentira alžirski novinar Othman Lahiani iz TV kanala Al Arabi. Konkretno, kao i prošle godine, jedno od najkontroverznijih pitanja vrtilo se oko hidroaviona.
Teoretski, zemlja ima tri takva, od kojih su dva letjelice alžirske vojske, koji su preuređeni u tu svrhu, a drugi je ruske proizvodnje, modela "Beriev 200". Osim toga, vlasti su u proljeće objavile da iznajmljuju šest hidroaviona od Čilea. Međutim, nejasno je je li šest aviona već stiglo iz Čilea u zemlju Magreba i jesu li mogli sudjelovati u gašenju. Vlada je bila dvosmislena, ograničavajući se na uvjeravanje da su hidroavioni uključeni u gašenje požara, ne navodeći njihov broj.
Odluka o iznajmljivanju flote čileanskih zrakoplova za ovo ljeto motivirana je kašnjenjem dolaska pet hidroaviona od 200, koje je zemlja prošle godine naručila od Rusije, desetogodišnjeg strateškog saveznika Alžira. Čini se da je razlog kašnjenja u isporuci nedostatak nekih materijala s kojima se suočava ruska firma.
