Klanjanje dženaze predvodio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić.
On je, kako je saopšteno iz Islamske zajednice, zatražio oprost od umrlih, jer, ih, kako je istakao “muslimani nisu uspjeli sačuvati na dostojanstven način”.
“Da su ovdje posmrtnii ostaci pripadnika neke druge konfesije iz Berana, danas bi se na mjestu na kojem su proneđeni već nalazila crkva ili neki drugi vjerski objekat, a mi smo jedva uspjeli da organizujemo dženazu", istakao je ef. Fejzić.
On je ukazao da je odluka lokalne vlasti u Beranama da se muslimansko groblje ustupi na upravljanje Opštini samo nastavak sistematskog višedecenijsko brisanja svih tragova koji podsjećaju na muslimane u Beranama.
"Odluka je uvod da se ponovo ovo desi i da nam naši unuci premještaju kosti na neka druga mjesta ili da neće moći ni to uraditi, već će nam kosti završiti na nekoj od deponija", kazao je Fejzić.
Pozvao je lokalnu vlast u Beranama da opet dobro razmisli o ovakvoj odluci.
“Ovi posmrtni ostaci treba da budu pouka da muslimansko mezarje treba da bude samo muslimansko i ničije više, kako se ovakve stvari nikada muslimanima u budućnosti ne bi ponovile”, poručio je reis Fejzić.
Prema istorijskim podacima, na mjestu današnje autobuske stanice u Beranama, nekada se nalazilo muslimansko groblje, koje se nazivalo Varoško groblje, a u narodu poznato kao Ramusovsko groblje.
Sve do 1925. godine Varoško groblje bilo je jedino groblje u Beranama sa lijeve obale Lima. Probijanjem i spajanjem ulica Miljana Tomičića i 29. novembra sredinom pedesetih, i asfaltiranjem ulice Dušana Vujoševića, početkom šezdesetih, ovaj prostor pretvoren je u veliko gradilište.
Na sredini groblja sagrađena je zgrada nove autobuske stanice, dok je preko puta benzinska pumpa, a na grobljanskoj kapiji velika petokraka raskrsnica.
Navodi se da se tada porodicama dao kratak rok da se posmrtni ostaci premjeste na drugu lokaciju. Veći dio porodica nije uspio da se oganizuje da dislocira ostatke najmilijih.
