Kultura | 18.09.2023.

Dobre vijesti za Turke

Turkiye: Drevni grad Gordion uvršten na Listu svjetske baštine UNESCO-a

Gordion je jedan od najvažnijih historijskih centara na drevnom Bliskom istoku, prema web stranici UNESCO-a. Drevni lokalitet se nalazi oko 90 kilometara jugozapadno od Ankare na raskrsnici velikih imperija na istoku, kao što su bili Asirci, Babilonci, Hetiti i zapadni Grci i Rimljani.

R.I.

Drevni grad Gordion, glavni grad frigijske civilizacije, koji se nalazi u Turkiye, dodat je na Listu svjetske baštine UNESCO-a, javlja Anadolu.

“Imamo dobre vijesti! Upisali smo naše 20. dobro na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Drevni grad Gordion, jedno od jedinstvenih kulturnih dobara naše Ankare, postao je svjetska baština“, saopćio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter.

Zahvalivši se onima koji su doprinijeli ovom ostvarenju, Ersoy je rekao da Turkiye čeka još jednu dobru vijest od UNESCO-a.

“Uz dobre vijesti koje očekujemo od anadolijskih džamija s drvenim nosačima, nadamo se da ćemo povećati naš broj na Listi svjetske baštine. Čestitam“, dodao je Ersoy.

Odluka je donesena na 45. sastanku UNESCO-ovog Komiteta svjetske baštine održanom u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.

Gordion je jedan od najvažnijih historijskih centara na drevnom Bliskom istoku, prema web stranici UNESCO-a. Drevni lokalitet se nalazi oko 90 kilometara jugozapadno od Ankare na raskrsnici velikih imperija na istoku, kao što su bili Asirci, Babilonci, Hetiti i zapadni Grci i Rimljani.

Lokacija je zauzimala strateški položaj na gotovo svim trgovačkim putevima koji su povezivali Egej i Mediteran sa Bliskim istokom.

“Frigijskim kraljevstvom je vladao kralj Mida, čije je bogatstvo bilo izraženo pričama o njegovom Zlatnom dodiru, a dugo nakon propasti njegovog kraljevstva, frigijska citadela je postala blisko povezana sa trijumfima Aleksandra Velikog u kasnom četvrtom vijeku prije Nove ere“, navode iz UNESCO-a.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Za Izeta Sarajlića kraj ljubavi bila je istinska propast svijeta

Kada voli pjesnik: Da je barem 1993. godina

Smrt genija renesanse

BEHAR: List u kojem su položeni temelji bošnjačkom kulturnom preporodu