Josepa Suñola i Garrigu, predsjednika Barcelone između ljeta 1935. i 1936., pogubili su Francovi vojnici. Ubijen je nakon što je zarobljen s nekolicinom svojih suboraca, bez suđenja. Njegovi posmrtni ostaci do danas nisu nađeni. Sada bi se to moglo promijeniti.
Naime, započeli su preliminarni radovi koji bi trebali dovesti do ekshumacije tijela, javio je katalonski radio, a za tijelom trragaju stručnjaci kompanije Condor Georadar. Pomoću senzora tehničari pokušavaju saznati postoji li zajednička grobnica u kojoj je i Suñolovo tijelo u vojnoj rezidenciji za starije osobe u mjestu Guadarrama, u općini Madrid.
Projekat vraćanja ostataka Suñola, koji vodi predsjednik Barcelone Joan Laporta, naišao je na neočekivani kamen spoticanja prije nekoliko dana, iako su imali dozvole Madrida u skladu sa Zakonom o historijskom sjećanju. Kad su trebali krenuti u iskopavanje, Ministarstvo odbrane, vlasnik rezidencije, zabranilo im je pristup, tvrdeći da nisu rođaci koji na to polažu pravo.
Stvar je riješena nakon što su podsjetili ministarstvo da je sin bivšeg predsjednika Barcelone, takođe po imenu Josep Suñol, ostavio pismo prije nego što je umro izražavajući tu volju i s DNK uzorkom kako bi to omogućio.
Posao prije ekshumacije sastoji se od pročešljavanja područja korištenjem senzora za otkrivanje "znakova da je tlo promijenjeno". To je prva faza. Ako se nakon toga otkriju te promjene, tada se kreće u ekshumaciju.
Josep Suñol ubijen je 6. augusta 1936. u dobi od 38 godina, zajedno s novinarom Josepom Venturom Virgilijem, njegovim vozačem i republikanskim vojnikom. Tadašnji predsjednik Barcelone je putovao na front kako bi posjetio republikanske trupe, ali je slučajno prešao liniju i završio u rukama pobunjenika.
Suñol je za života osnovao republikanski sedmičnik La Rambla, koji je španska vlada u dva navrata zatvarala. Njegovi kontakti sa Barcelonom nastali su nakon protesta protiv diktature Prima de Rivere na tadašnjem fudbalskom terenu Les Corts. A u julu 1935. imenovan je predsjednikom kluba.
