Za dobar posao prvenstveno je potrebna dobra ideja, a zatim i mogućnost ostvarivanja te ideje. A još kada se spoji da poslovna ideja ujedno daje doprinos i pozitivnom predstavljanju svoje domovine, kulture i tradicije, onda možemo govoriti i o korisnom poslovanju za društvo.
Sve je više primjera u našoj državi gdje se stvaraju poslovne ideje koje ujedno i promoviraju samu domovinu i njene vrijednosti. Jedna od takvih jeste i Esma Gljiva iz Vogošće, koja već sa svojih jedanaest godina pravi “barbike”, odnosno lutke koje su obučene u tradicionalnu narodnu nošnju Bosne i Hercegovine. Mlada Gljiva šije razne narodne nošnje, i to muslimansku, katoličku, pravoslavnu i druge. Sa svojim malim biznisom već je počela biti prepoznatljiva i njene lutke u narodnim nošnjama su sve više tražene, kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i iz drugih država.
Sličnu ideju oživotvorile su i sprovele sestre Lejla Radović i Ajla Resić-Džanbegović iz Sarajeva. Obje su zaljubljene u Bosnu i Hercegovinu i njenu kulturu, spojile su tu ljubav i sa svojim profesijama, te započele raditi nešto u čemu uživaju.
Radović je završila Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, smjer Grafički dizajn, a već dugi niz godina bavi se fotografijom i kulturno-historijskim nasljeđem. Njena sestra Resić-Džanbegović također je završila Akademiju likovnih umjetnosti, na nastavničkom odsjeku, a diplomirala je na slikarstvu. Radi kao profesor likovne grupe predmeta. Zajedno sa svojim bratom Emirom su pokrenule Udruženje “Lea Kreativa”, koje se bavi kulturom i edukacijom kroz razne projekte kulturno-historijskog nasljeđa.
Prije nekoliko mjeseci otvorile su i fotostudio na Baščaršiji gdje se posjetioci mogu fotografisati u tradicionalnoj bosanskoj nošnji. “S obzirom na to da smo djeca ‘mahale’, odnosno odrasle smo na Bistriku, tako smo odrastale u tradicionalnom duhu Sarajeva i gajimo posebnu ljubav prema našoj tradiciji. Želja za očuvanjem naše tradicije i Lejlina ljubav prema fotografiji navela nas je na ovaj studio. Smatramo da naša tradicionalna nošnja treba da se pokaže turistima i sačuva od zaborava”, kaže Resić-Džanbegović. Radović dodaje da je po njima Bistrik jedna od najljepših sarajevskih mahala i da su sretne što su tu odrasle jer su imale priliku na najljepši način učiti o našoj kulturi i tradiciji.
“Poslije se kroz studije i ljubav prema fotografiji i ljubav prema tradiciji prenijela na objektiv. Samo je nekoliko mjeseci kako smo krenuli s radom i jako smo zadovoljni posjetom i interesiranjem za naše fotografije. Kroz ovaj kratak period naše fotografije, koje krase razni detalji naše bogate kulture, otputovale su na razne destinacije kao što su Meksiko, Kina, Indija, Indonezija, Francuska, Engleska, Amerika, Italija, Danska, Norveška i mnoge druge zemlje”, objašnjava Radović, ističući da se posjetioci njihovog studija najviše oduševe domaćinskom atmosferom, gostoprimstvom, pričama o našoj kulturi i tradiciji. Resić-Džanbegović pojašnjava da se pored autentične bosanske sobe u njihovom studiju posjetioci mogu fotografisati sa starim bosanskim suđem, sinijom, ibrikom, mlinom i drugim. Uz to, namjeravaju i obogatiti svoju ponudu. Ove dvije mlade sestre nedavno su pažnju privukle i na crvenom tepihu na Sarajevo Film Festivalu, kada su se pojavile upravo u tradicionalnoj bosanskoj nošnji. Ističu da je njihov cilj da kroz fotografiju očuvaju našu kulturu i tradiciju, da upravo te fotografije obiđu svijet, te da u budućnosti dodatno obogate svoju ponudu nošnji.
“Osim turista, koji su nam česti gosti, i naše lokalno stanovništvo nas posjećuje. Mogu reći da su oduševljeni ovom idejom i svi komentari do sada su bili pozitivni, a ono što najčešće čujemo su riječi ‘ovo treba doživjeti’. To nas posebno raduje i još uvećava našu ljubav prema ovome što radimo”, kaže Resić-Džanbegović.
Sjećajući se raznih trenutaka, ističe da je do sada kroz njihov studio prošlo jako mnogo ljudi iz različitih zemalja, te da su svi ostavili neku svoju posebnu priču iza sebe. Ali se posebno sjeća jednog dječaka po imenu Andrija iz Crne Gore koji ih je posebno dojmio. “On je toliko bio oduševljen našim nošnjama i atmosferom da nas je sve doveo do suza. Također i jedna gospođa iz Slovenije koja je maksuz zbog nas došla da posjeti Bosnu i Hercegovinu te se slika u našoj nošnji”, govori Resić-Džanbegović.
