Društvo | 08.01.2021.

Sve što moramo znati o vakcini protiv Covid-19

Vakcine će koštati između 2,9 i 24 eura. Cijene su one koje je Evropska komisija dogovorila s farmaceutskim kompanijama. Prvo se saznalo za cijenu vakcine razvijene na Univerzitetu Oxford koju je distribuirala AstraZeneca. Njena je cijena 2,90 eura. Evropska komisija plaća 38,6% (odnosno 1,12 eura), a preostalih 1,78 platit će odgovarajuće države članice.  

NEDIM HASIĆ

Nikada svijet nije doživio tako masovnu kampanju vakcinisanja, toliko široku i u isto vrijeme kako što je ova koja nas očekuje u ovoj 2021. godini. Vakcinacija protiv Covid-19 najveća je zdravstvena operacija stoljeće i po od posljednje velike operacije takve vrste, kada se čovječanstvo borilo da savlada neke bolesti koje su danas čak i zaboravljene. Male boginje su, naprimjer, skoro upotpunosti nestale, dok su dječja paraliza i ospice na dobrom putu da nestanu.

Posljednje gigantske simultane akcije vakcinisanja obavljene su u Africi pa je WHO u avgustu proglasio taj kontinent prostorom bez dječje paralize nakon što je svake godine, od 2004. do danas, vakcinisano gotovo 80 miliona djece mlađe od pet godina.

Najveća borba vođena je protiv malih boginja koje su u 20. stoljeću odnijele živote 300 miliona ljudi unatoč činjenici da je 1796. godine izumljena vakcina za borbu protiv te bolesti.

Sve je počelo kada je engleski hirurg Edward Jenner sina svog vrtlara uzeo kao zamorca kako bi ga vakcinisao protiv boginja. Dijete je napredovalo i postalo imuno. Vijest je tako odjeknula da je Engleska svako malo proglašavala obaveznu vakcinaciju a protiv tog zakona bili su uglavnom liječnici ljubomorni na Jennerov uspjeh, pripadnici Protestantske crkve i siromašni roditelji.

Izbijanje velikih boginja krajem 19. stoljeća u Sjedinjenim Državama značilo je i nastanak pokreta protivnika vakcinacije koji su već tada bili organizirani u udruženja. To se stoljeće može nazvati i stoljećem istraživača zahvaljujući generaciji naučnika koji su se upustili u bitku protiv uzročnika epidemija. Dvije zvijezde tog vremena na tom polju bili su Louis Pasteur, otac mikrobiologije i Robert Koch, naučnik koji je otkrio klicu koja je uzrokovala tuberkulozu.

Istodobno, u drugoj polovici 19. stoljeća pojavila se farmaceutska industrija kakvu danas poznajemo, sposobna za masovnu proizvodnju i koja je u mnogim slučajevima nastala razvojem apoteka i porodičnih laboratorija. Mnoge od tih kompanija postoje i danas, poput Mercka koji je prva farmaceutska firma u historiji do Glaxo Smith Klinea, Pfizera, Bayera ili Rochea.

Napredak je u 20. stoljeću postao nezaustavljiv jer je nauka snažnije odgovarala na viruse. Formiranje velikih gradova, industrijalizacija i povećana mobilnost pojačavali su epidemije do neslučenih tačaka, Veliki rat (1914. - 1918.) odnio je živote petnaest miliona ljudi u četiri godine, dok je takozvana Španska gripa odvela 40 miliona ljudi u smrt.

Zdravstveni zavodi pojavili su se u svim državama tijekom 20. stoljeća jer su epidemije tražile globalni odgovor uključujući nadzor i zaštitu novih lijekova i, naravno, novih vakcina. Nastanak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 1948. bio je odgovor na nesklad propisa u zemljama svijeta što je onemogućavalo da se svaka zemlja sa istom uspješnošću nosi s epidemijama ili hroničnim bolestima koje nisu poštovale geografske granice.

Kampanje vakcinisanja eksplodirale su nakon Drugog svjetskog rata, između ostalog, protiv rubeole, ospica, dječje paralize, tetanusa, difterije... Takve kampanje postaju znak države blagostanja.

Trenutno postoji najmanje 28 ljudskih bolesti protiv kojih postoje učinkovite vakcine. Prema podacima WHO-a, zahvaljujući njima se godišnje spasi dva do tri miliona života. Za prvu vakcinu protiv ospica naučnicima je trebalo deset godina istraživanja. Virus je povezan s bolešću 1953., a vakcina je odobrena u SAD 1963. godine. Koliko je nauka napredovala dokazuje činjenica da je za vakcinu protiv Covid-19, koju su razvili Pfizer i BioNetch, trebalo samo deset mjeseci.

Kakav je to uspjeh vidi se ako se zna priča o vakcini protiv malarije. Alphonse Laveran otkrio je 1880. parazit plazmodij koji uzrokuje bolest. Više od 140 godina kasnije, vakcine još uvijek nema. Niti imamo na stolu lijek za poznate viruse kao što su denga (otkrivena 1907.), Zika (od 1947.), ebola (od 1976.) ili AIDS (od 1983.).

Pedesetih godina 20. stoljeća razvijene su tehnike uzgoja virusnih tkiva koje su omogućile razvoj vakcina protiv dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole i varičele (malih boginja). Posljednjih godina nove tehnologije u molekularnoj biologiji i napredne tehnike u henmiji postigle su napredak u vakcinama protiv hepatitisa B, gripe i pneumokoka koji uzrokuju upalu pluća i meningokoka koji uzrokuju meningitis i septikemiju.

Ovih se dana najviše priča o uspjehu kompanije BioNTecha koja je u saradnji sa američkim ginatom Pfizerom razvila prvu vakcinu u svom laboratoriju u njemačkom gradu Mainzu. BioNTech su osnovala djeca turskih imigranata, Ugur Sahin i Öslem Türeci.

BioNTech je razvio lijek ali nije mogao bez Pfizera koji je imao mogućnosti i novac da provede fazu 3 testiranja, koja je zahtijevala složeniju logistiku zbog potrebne količine testova. Amerikanci imaju presudnu ulogu u proizvodnji i distribuciji vakcina.

Sahin i Türeci stvorili su BioNTech 2008. godine, nakon što su osam godina ranije osnovali svoju prvu farmaceutsku kompaniju. Njih su se dvoje upoznali radeći u bolnici u njemačkoj državi Saarland. Sahin, koji je u Keln došao s četiri godine s majkom iz Turske, na čelu je firme BioNTech kao izvršni direktor dok je Türeci, rođen u Donjoj Saskoj, upravnik medicinskih istraživanja.

Njihova firma je do prije nekoliko mjeseci bila gotovo isključivo specijalizirana za istraživanje raka, za što se oslanjala na najnaprednije tehnologije.

Inovativni im se duh isplatio, jer je firma posljednjih godina prikupila oko milijardu i po eura investicija, ali zasada od 20 lijekova koje firma trenutno razvija za terapiju raka, niti jedan još nije dobio odobrenje.

U janjuaru su odlučili proširiti spektar nakon što je Sahin doznao za pojavu nove vrste koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu. "Studija je opisala infekciju na način koji me natjerao da zaključim da epidemija ne samo da će biti lokalna, već će se proširiti na pandemijski način. Osjećamo se primoranima učiniti nešto po tom pitanju, jer imamo osnovne uvjete za razvoj cjepiva", ispričao je u jednom intervjuuu prije nego što ih je globalna euforija prisilila da se izoliraju.

Istraživački projekat koji su započeli početkom godine kako bi pokušali dobiti vakcinu nazvan je Lightspeed (brzina svjetlosti), zbog okretnosti kojom su se nadali postići rezultate. U martru su već imali 20 kandidata. Konačni odabir sužen je na dva, a potom na vakcinu poznatu pod nazivom BioNTech BNT162b2.

Vrijednost BioNTech-a naglo je narasla na njemačkoj berzi nakon objave da imaju vakcinu i čini se da je firma krenula prema vremenima profita 12 godina nakon osnivanja. Njemački startup i Pfizer najavili su da ove godine očekuju proizvodnju oko 50 miliona doza, a 2021. oko 1,3 milijarde.

I premda je BioNTech u posljednjim finansijskim izvještajima pokazao gubitke, oko 350 miliona eura u posljednjih devet mjeseci, čini se da se sreća sada smiješi firmi koju su osnovala djeca turskih imigranata.

Vakcina se proizvodi u belgijskom gradu koji je do sada bio poznat isključivo po proizvodnji dobrog piva. Puurs, belgijski grad sa jedva 26 000 stanovnika, postao je jedna od ključnih točaka u borbi protiv pandemije.

Smješten u provinciji Antwerpen, 30 kilometara od Bruxellesa, Puurs je općina u kojoj se govori nizozemski jezik, bogate poljoprivredne tradicije i dom nekoliko farmaceutskih kompanija, uključujući Pfizer, čija tvornica može proizvesti 400 miliona doza vakcina godišnje.

Unatoč značajnoj težini farmaceutske industrije u ovoj regiji Flandrije, koja zapošljava 5.000 radnika, Puurs je poznat po tome što od 1871. proizvodi piće s visokim udjelom alkohola (8,5%) koje nosi ime Duvel, pto na nizozemskom znači vrag.

Međutim, zdravstvena kriza dovela je do zatvaranja barova ali i pivskog sektora.

Direktan pristup aerodromu Zaventem i luci Antwerpen omogućuje Puursu brzi izvoz proizvoda zračnim i pomorskim putem širom svijeta, što ga čini privilegiranim gradom.

Pfizer je odlučio vakcine praviti u Puursu i u tvornici koju posjeduje u gradu Kalamazoo, u Michiganu (SAD). Odnos između farmaceutske firme i Puursa seže u daleku prošlost, ulaganja su stara deset godina a broj zaposlenih je sada oko 3.000.

Belgija je među prva tri izvoznika farmaceutskih proizvoda u Europskoj uniji, zajedno s Njemačkom i Irskom.

Evropska unija do sada je zaključila šest ugovora s firmama Pfizer i BioNTech (300 miliona doza), Sanofi-GSK (300 miliona), Curevcem (405 miliona), AstraZenecom i Univerzitetom u Oxfordu (400 miliona), Johnson & Johnson (400 miliona) i Moderna (160 miliona).

Vakcine će koštati između 2,9 i 24 eura. Cijene su one koje je Evropska komisija dogovorila s farmaceutskim kompanijama. Prvo se saznalo za cijenu vakcine razvijene na Univerzitetu Oxford koju je distribuirala AstraZeneca. Njena je cijena 2,90 eura. Evropska komisija plaća 38,6% (odnosno 1,12 eura), a preostalih 1,78 platit će odgovarajuće države članice.

Prva vakcina koja se napla na tržištu je ona koju su proizveli Pfizer i BioNTech. Košta 19,55 eura po dozi, dok je cijena vakcine američka kompanije Moderna će se popeti na 23,98 eura. Ona je zbog tehnologije razvijanja znatno skuplja.

Nešto jeftinija biće 100-postotno njemačka vakcina Curevac, na koju je Donald Trump pokušao steći ekskluzivna prava i natjerao Angelu Merkel da stekne 23% udjela u biotehnološkoj kompaniji. Ona će koštati 16,3 eura po dozi.

Distribucija vakcine najveći je izazov za avio-kompanioje, biće to najveća logistička operacija u historiji jer će trebati prevesgti vakcine protiv koronavirusa za osam milijardi ljudi u više od 200 zemalja.

Regionalni potpredsjednik za Evropu Međunarodnog udruženja avio prometa (IATA) Rafael Schvartzman, objasnio je da je avio-industrija vrlo dobro upoznata s izazovom prevoza lijekova i vakcina. Dodaje da se mnoga ograničenja koja su postavljena u ovo vrijeme pandemije "moraju preispitati", jer je potrebno ubrzati transport vakcina i to na najučinkovitiji način.

Sektor je već uspostavio protokole za održavanje kontroliranih temperatura, ne samo u avio-prevozu već i u kopnenoj logistici, kojima su, između ostalog, pridružene preporuke IATA-e o dodatnim zahtjevima i potrebnom kvalificiranom osoblju.

Avio-promet, ističe, jedini je način da se dođe do više od 200 zemalja i teritorija na svijetu.

Tokom sljedećih mjeseci biće potrebno oko 15 milijardi vakcina distribuirati po cijelom svijetu, a predviđa se da će se distribucija između zemalja obavljati uglavnom avionom.

Vakcine se moraju držati na vrlo niskim temperaturama: Pfizerovi se moraju zamrznuti na -70 stepeni a ostali će se morati držati na konstantnih +2 do +8 stepeni. Prema podacima DHL-a, jednog od logističkih čelnika, dobavljači se suočavaju s izazovom brzog uspostavljanja medicinskog lanca opskrbe za isporuku širom svijeta, također u regijama sa slabio razvijenom logističkom infrastrukturom gdje živi oko 3 milijarde ljudi.

Da bi se osigurala globalna pokrivenost tijekom sljedeće dvije godine, bit će potrebno do 200.000 utovarivača paleta kao i oko 15.000 letova kroz različite konfiguracije lanca opskrbe, napominje DHL.

Evropska komisija očekuje da će se s kampanjom vakcinacije avionski promet oporaviti u 2021. godini do 50% u odnosu na nivo iz 2019., zbog čega je ponovno prisilila zračne prijevoznike da rezerviraju mjesta sati (slotove) kako bi ih zadržali sljedeće godine.

Naravno, farmaceutska industrija suočava se i sa još jednim problemom: krađom i švercom vakcina. Interpol i Europol upozorili su na vjerovatni porast slučajeva. Nekoliko sati nakon početka vakcinacije u Britaniji, firma za cyber sigurnost Check Point Sofware pronašla je kako se na „darknetu“ nude vakcine po 250 cijeni od dolara uz "diskretnu dostavu" u dvostruko zamotanom paketu. Neki su kriminalci tvrdili da imaju doze vakcine Sinopharm i Sinovac: dvije doze za 750 dolara koje se može platiti i bitcoinima.

Riječ je o opasnoj prevari u kojoj kupci neće dobiti vakcinu već opasnu i otrovnu tvar. Farmaceutska industrija osigurava pažljivu obradu svojih opskrbnih lanaca, međutim, Europol ističe da postoji rizik čak i kod krađe praznih bočica.

 

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Kako je “Sarajevski list” 1893. godine pisao o imenovanju reisa Mehmeda Teufika ef. Azabagića

Richard Gere na sudu s italijanskim desničarom Matteom Salvinijem

Austrija je još jedna evropska zemlja koja će odobriti „potpomognuto samoubistvo“

Među novozaraženim naviše djece od 11 do 15 godina