Ukrajinske trupe pate od nedostatka granata na prvoj liniji, što prisiljava neke jedinice da otkažu planirane napade i izaziva zabrinutost koliko dugo će moći zadržati svoje položaje u jeku aktuelnih ruskih napada, piše The Washington Post nakon razgovora s ukrajinskim vojnicima.

Nedostatak municije povećava već opipljivu uzbunu u ukrajinskoj prijestonici, jer američka i evropska pomoć prestaju stizati a dolazi zima.

“Našim artiljercima ograničava se koliko granata mogu ispaliti na svaku metu”, ispričao je vojnik 128. planinske jurišne brigade, koja se bori na jugoistoku Zaporoške oblasti.

“Ako je neki cilj manji – poput minobacačkog položaja – onda ispaljuju ukupno pet ili sedam granata”, rekao je ovaj vojnik govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

“Momci su umorni, stvarno umorni”, dodao je. “I dalje su motivirani – mnogi shvaćaju da nemaju drugog izbora.”

“Ali rat ne možete dobiti samo motivacijom”, nastavio je. "Morate imati neku brojčanu prednost, a s oružjem i borbenim sistemima stvari se samo pogoršavaju i pogoršavaju. Koliko dugo možemo izdržati? Teško je reći, ali to ne može biti dugo. Svi to razumiju.”

Artem (31), artiljerac 148. artiljerijske brigade, koji puca iz haubice od 155 mm, rekao je da je njegova jedinica otkrila nedostatak zaliha granata nakon nedavnog premještanja s južnog fronta u Zaporožje na položaje na istoku.

Artem je rekao da njegova jedinica sada ispaljuje samo od 10 do 20 granata dnevno na neprijateljske ciljeve, dok je prethodno u prosjeku koristila 50 granata, a ponekad i do 90. Govorio je pod uvjetom da se predstavi samo imenom u skladu s ukrajinskim vojnim propisima.

“Ako se situacija ne promijeni ili čak pogorša, ne možemo ih suzbiti, naprotiv oni će nas potisnuti”, rekao je Artem. “Što možete učiniti s deset granata dnevno? To je jedva dovoljno da odgovori na njihovo napredovanje – ni ne govorimo o napadu na njihove položaje.”

Nedovoljna opskrba granatama stalni je problem za Ukrajinu od početka ruske invazije februara 2022. godine.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski potvrdio je trenutni deficit tokom konferencije za novinare održane prošle sedmice, iako je insistirao  na tvrdnjama da se vojska čvrsto drži.

Zelenski je ranije ovog mjeseca posjetio Washington, gdje je pozvao Kongres da izdvoji 60 milijardi dolara pomoći koju je predsjednik Biden ponudio Ukrajini. Međutim, dogovor nije uspio jer su republikanci pomoć povezali s kontroverznim mjerama sigurnosti američkih granica. Nekoliko dana poslije, mađarski premijer Viktor Orban blokirao je 55 milijardi dolara pomoći Evropske unije Ukrajini.

Kašnjenja koja su uslijedila nakon neuspjele ukrajinske protuofanzive u ljeto i jesen ove godine stvorila su još više neželjenih prepreka uoči zimskih praznika.

Rusija i dalje pokušava napredovati na južnoj i istočnoj fronti te napadati ukrajinske gradove bespilotnim letjelicama i raketama, od kojih su mnoge spriječili napredni Ukrajinski sistemi protuzračne odbrane. Ali i ti sistemi zavise od stalne vanjske pomoći.

Ukrajinski vojnici stacionirani na frontu rekli su da nisu pronašli znakove da se Rusija suočava sa sličnim nedostatkom granata.

Iako je Moskva bila prisiljena znatno usporiti proizvodnju municije u prvih nekoliko mjeseci nakon invazije, od tada je uspjela zaobići stroge zapadne sankcije i kontrolu izvoza i nastaviti svoju ratnu proizvodnju.

To je djelomično učinjeno iskorištavanjem rupa u lancima opskrbe, dok su ilegalne krijumčarske mreže uvozile ključne komponente oružja, uključujući one iz Sjedinjenih Američkih Država, preusmjeravajući ih kroz zemlje poput Turske i Armenije.

Dogovor između Moskve i Pjongjanga u septembru također je pružio presudnu pomoć, jer je Sjeverna Koreja pristala opskrbiti Rusiju prijeko potrebnim raketama i granatama. Američka ambasadorica u NATO-u Julianne Smith izjavila je prošle sedmice da je Sjeverna Koreja očito nedavno isporučila “hiljadu kontejnera vojne opreme i municije” u Rusiju za upotrebe rata u Ukrajini.

Ukrajinski brigadni general Aleksandar Tarnavski rekao je Reutersu da se trupe suočavaju s nedostatkom municije i da su se neki planovi promijenili zbog pražnjenja zaliha.

General-pukovnik Ivan Gavriljuk, jedan od zamjenika ministra obrane Ukrajine, odbio je govoriti za The Washington Post o nedostatku municije, rekavši da za to nema ovlasti. Glasnogovornik Ministarstva obrane nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Sjedinjene Američke Države najvažniji su ukrajinski ratni saveznik, a Zelenski je novinarima rekao da je “uvjeren da nas SAD neće izdati”.

No, Bidenova nesposobnost da osigura hitno potrebna sredstva za Ukrajinu prije kraja godine pokazala je da Bijela kuća ne može pružiti stalnu podršku.

Biden, koji je ranije insistirao na tome da će Sjedinjene Američke Države podržati Ukrajinu “koliko god je potrebno”, ovog je mjeseca rekao da će podržati Kijev “koliko god možemo”.

Bidenova administracija upozorila je da će, osim ako se ne donese nova odluka o dodatnoj budžetskoj potrošnji, novac ostati samo za opskrbu SAD-a i isporuku jednog preostalog paketa pomoći.

“Čim se ta sredstva dodijele, Ministarstvo će iscrpiti raspoloživa sredstva za pomoć Ukrajini”, rekao je predstavnik Pentagona Michael McCord u pismu Kongresu od 15. decembra.

Generalni sekretar tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je saveznike da rade zajedno kako bi povećali proizvodnju naoružanja za Ukrajinu.

Shvativši da se ne može zauvijek osloniti na vanjsku pomoć, Ukrajina pokušava povećati proizvodnju vlastitog oružja. Ministar strateških industrija u zemlji objavio je u srijedu da Ukrajina planira sljedeće godine proizvesti milion bespilotnih letjelica, kao i hiljade drugih oružja srednjeg i dugog dometa.

Eksplozivne bespilotne letjelice postale su ključne metode ovogodišnjih ukrajinskih napada.

No, na konferenciji za novinare, održanoj ovog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da prati usporavanje zapadne pomoći Ukrajini.

“Danas Ukrajina ne proizvodi gotovo ništa”, rekao je. “Sve se uvozi... besplatno. Ali to bi u nekom trenutku moglo završiti i vjerojatno se polahko bliži kraju.”

Neke su zemlje nedavno obećale novu opipljivu vojnu pomoć Ukrajini.

Holandija je u petak saopćila kako će Ukrajini predati osamnaest borbenih aviona F-16, iako vrijeme isporuke nije objavljeno. Japan je, u međuvremenu, pristao poslati Patriot sisteme Sjedinjenim Američkim Državama, što bi vjerojatno omogućilo Washingtonu da pošalje više oružja u Ukrajinu. Kijev se u velikoj mjeri oslanja na američke sisteme za zaštitu kritične infrastrukture u većim gradovima.

Ali ukrajinske trupe na terenu govore što im je u ovo trenutku najpotrebnije. I to brzo.

“Nedostaje nam sve”, rekao je pripadnik 128. brdske jurišne brigade.

Ivan Zadontsev, pripadnik press službe 24. posebnog jurišnog bataljona, poznatog kao “Ajdar”, izvijestio je da je granatiranje opalo za približno 90 posto u odnosu na prošlo ljeto. Njegov bataljon trebao je municiju od 122 mm za haubice iz sovjetske ere; zapadni partneri cijelo vrijeme pokušavaju nabaviti tu vrstu municije za Ukrajinu.

Taktika “Ajdara” promijenila se sredinom jeseni, kada su se zalihe municije smanjile. Iako se bataljon i u prošlosti suočavao s nedostatkom granata, sada postoji zabrinutost da se zalihe neće nadopunjavati.

Poput 148. artiljerijske brigade, “Ajdar” pokušava zadržati odbrambene linije na istoku, u blizini grada Klishchevka, koji su ukrajinske snage oslobodile u septembru. Ali Zadontsev je rekao da bi planiranje bilo kakvih daljnjih napada “bilo glupo... dok ruska vojska ima artiljerijsku nadmoć.”

Kazao je da su razlozi koji potiču američke političare da koče pomoć Ukrajini nebitni u usporedbi s hitnom potrebom od koje ovise život i smrt na ukrajinskom frontu. Prema njegovim riječima, teško mu je zamisliti da bilo ko izvan Ukrajine može “uopće razumjeti situaciju... i koliko je trenutno kritična”.

“Nadam se da američka vlada razumije”, dodao je, “da je mnogo jeftinije osigurati Ukrajinu municijom nego naoružati Poljsku i baltičke države ako Ukrajina padne.”

(Izvor: The Washington Post)