Arhiv Bosne i Hercegovine objavio je knjigu “Štampa Arhiva Bosne i Hercegovine". Tim povodom će danas u 13:00 sati u Arhivu BiH biti otvorena izložba o štampi koja se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Bibliografija periodičnih publikacija u Arhivu Bosne i Hercegovine 1851-1945 na jednom mjestu ujedinjuje stavove naučne i šire zajednice interpetirane kroz različita izdanja, te na taj način nudi mogućnost za buduća istraživanja. Dakle, odnos tadašnjih naučnih istraživanja pretapa se na budući naučni i kulturološki razvoj periodičnih izdanja. Tako ćemo u periodici Arhiva Bosne i Hercegovine, između ostalog, naići na Gajret – glasilo “Gajreta” društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama, Prosvjetu – časopis za narodno prosvjećivanje u izdanju Srpskog kulturno-prosvjetnog društva “Prosvjeta” i Napredak – glasilo Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u Sarajevu, koje nude uvid u stavove i sliku tadašnjih društava izvjesnih konfesija u Bosni i Hercegovini, te procvat i samoosjvešćivanje kulture među narodima, a što se danas intenzivno istražuje u ovoj ustanovi.

Bibliografijom je obuhvaćen period od 1851. godine zaključno sa 1945. godinom u kojoj navodimo serijske publikacije, dnevnu štampu, glasnike, zbornike, kao stariju periodiku u koju spadaju kalendari, zabavnici, godišnjaci i almanasi.

Periodična izdanja spomenutog razdoblja tematski su raznolika, te ova knjiga olakšava njihovo korištenje. Obuhvaćene publikacije, osim Bosne i Hercegovine, štampane su i u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Turskoj, Rumuniji i Brazilu.

Utvrđivanje granice za uvrštavanje publikacija u ovu bibliografiju učinjeno je na osnovu najstarijeg časopisa koji se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine. Riječ je o Bosanskom prijatelju koji je počeo izlaziti 1850. godine. U Arhivu se čuva njegovo izdanje iz 1851. godine.

Bibliografija periodičnih publikacija u Arhivu Bosne i Hercegovine od 1851. do 1945. godine rađena je “devisu” (u prenesenom značenju – sa publikacijom u ruci). Bibliografija sadrži 337 bibliografskih jedinica, klasifikovanih azbučnim redom, na jeziku i pismu na kome su štampane.