U nedjelju na Badnjak, vojni brod američke mornarice pratio je tri kontejnerska broda preko Crvenog mora, s namjerom odvraćanja bilo kakvog napada Huti pobunjenika.
Bio je to prvi konvoj koji je danska kompanija Maersk, jedna od vodećih u svijetu, poslala kroz tjesnac Bab-el-Mandeb, u ušću Crvenog mora, otkako su jemenski pobunjenici objavili rat tranzitutim vitalnim dijelom svjetskog pomorskog prometa. Rečeno je da će napadati brodove koji su na bilo koji način povezani s Izraelom a nakon više od nekoliko desetaka napada bespilotnim letjelicama, pokušaja napada i otmica, velike prijevozničke kompanije otkazale su svoje rute.
Uz zaštitu američke mornarice, danska firma je u ponedjeljak objavila da će obnoviti rute preko Crvenog mora, preko kojih prolazi 12% globalne trgovine i između 10-12% sirove nafte.
Ali prvi — i ograničeni — uspjeh za novonastalu operaciju Čuvar prosperiteta (OPG), koju su SAD najavile prije nekoliko dana, a cilj joj je spriječiti širenje izraelsko-palestinskog sukoba u Gazi u Crvenom moru, kašnjenja u opskrbi i porast općih troškova uvozne robe ili krize u cijeni energije. Inicijativa, koju su SAD nastojale prikazati kao međunarodnu, loše je zamišljena u startu i u samo pet dana postojanja izazvala je samo probleme.
U tjesnacu Bab-el-Mandeb (između Roga Afrike i Jemena) i području Crvenog mora već se bilježi intenzivna vojna prisutnost. Više od trideset ratnih brodova iz najmanje 12 zemalja koje nemaju granice na Crvenom moru raspoređeno je na položajima s kojih bi mogli stići do tjesnaca za manje od 24 sata. Zemlje u tom području, od Saudijske Arabije do Egipta, imaju još toliko drugih u svojim lukama.
Pet zemalja ima vojne baze u tom području (SAD, Kina, Japan, Francuska i Italija), a u misiji prije OPG-a, snaga CTF-153 za osiguranje sigurnog prolaza brodova u Crvenom moru, učestvovala su dva američka razarača (USN Carney i USN Mason), japanski razarač i jedan južnokorejski. Područjem su patrolirali i evropski brodovi.
SAD su već rasporedile najmanje dva dodatna nosača aviona — uključujući protivzračne i protivpodmorničke krstarice i razarače, nosače helikoptera, jurišne brodove i druga ofanzivna i odbrambena sredstva — u to područje od početka izraelske invazije na Gazu. Ujedinjeno Kraljevstvo učinilo je još mnogo toga. Ali to nije bilo dovoljno da se spriječe napadi Hutija.
U teškom geopolitičkom kontekstu u kojem se Washington sve više istiskuje na Bliskom istoku, jedna bi se vojna operacija protumačila kao direktna podrška Izraelu u njegovom ratu u Gazi, s posljedičnim odbijanjem arapskih društava. Dakle, SAD-u je trebala pomoć drugih zapadnih nacija za upravljanje međunarodnim naporima za osiguranje pomorskog tranzita. Nisu je dobili.
Od 39 pripadnika združenih snaga predvođenih SAD-om koje su već djelovale u Perzijskom zaljevu i zapadnom dijelu Indijskog okeana, samo je njih desetak pokazalo spremnost pridružiti se pojačanoj operaciji u Crvenom moru, tvrdi South China Morning Post. Američki ministar odbrane Lloyd Austin govorio je o koaliciji od samo osam zemalja, uključujući Bahrein (jedina arapska zemlja), Kanadu, Francusku, Italiju, Nizozemsku, Norvešku, Sejšele, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Dva dana kasnije, objavio je da su se priključili Australija i Grčka, , navodeći da nekoliko zemalja radije ne želi javno otkriti svoje učestvovanje.
Ali to baš nije bilo tačno, nakon Španije, i Francuska i Italija su se povukle iz zajedničke operacije, iako će na to područje poslati vlastite brodove ne ostavljajući ih pod američkom komandom. Australija, koja je najavila da će poslati samo 11 vojnika, na kraju je također odustala od sudjelovanja s vojnim brodovima, unatoč konkretnom zahtjevu SAD-a. Nizozemska će poslati dva vojnika, Danska jednog, Norveška 10. Grčka je jedina koja je dodala fregatu.
Posebno je važno odbacivanje arapskih zemalja – barem javno. Među njima su Saudijska Arabija i Egipat, dva ključna igrača i u Crvenom moru i u sukobu u Gazi. Egipat je zemlja koja je najdirektnije pogođena blokadom Crvenog mora. Stotine brodova natovarenih kontejnerima koji svakodnevno prolaze plaćaju odgovarajuću naknadu Sueckom kanalu, jednom od glavnih izvora strane valute za Egipat, budući da je turizam u padu. Svakim otkazivanjem ili kašnjenjem, svakim brodom koji odluči obići cijelu Afriku, Egipat gubi hiljade dolara. Pa ipak, unatoč pritisku iz Ujedinjenog Kraljevstva, čini se da ne želi ulestvovati u operaciji.
Saudijsku Arabija se također drži po strani, intervencija bi ugrozila napore Rijada da potpiše mirovni sporazum s Hutijima koje podržava Iran, protiv kojih Saudijci neuspješno ratuju od 2015. godine.
Pentagon je također vjerovao da bi se inicijativi mogla pridružiti Kina, još jedna od velikih zemalja pogođenih prekidom svjetske trgovine koji utiče na njen izvoz u Evropu. Peking već ima razarač i fregatu raspoređene u području Indijskog okeana najbližem Arapskom poluotoku. Ali, prema kineskim medijima, (što također uključuje članke i uvodnike o diplomatskom "neuspjehu" SAD-a), njihovi brodovi u tom području trenutno ne učestvuju ni u kakvim misijama protiv jemenskih napadača, unatoč otkazivanju ruta od strane nekoliko kineskih kompanija.
Samo do 19. decembra i tokom posljednja dva mjeseca, američki su razarači oborili 38 bespilotnih letjelica i više projektila ispaljenih iznad Crvenog mora, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane. Od tada su napadi nastavljeni ili čak prošireni. Operacija pratnje svakog broda u praksi je nemoguća, osim što je vrlo skupa. Stoga se postavlja pitanje: da li bi SAD bile spremne napasti kopnene ciljeve u Jemenu? Prema New York Timesu, koji se poziva na vojne izvore u Bijeloj kući, popis preliminarnih ciljeva već je pripremljen u slučaju da Bidenova administracija prihvati uzvratne napade. Ali istina je, kažu isti izvori, da nema apetita da se to učini: Huti milicije imaju dugogodišnje iskustvo u preživljavanju takvih napada, što Saudijska Arabija i ostatak arapske koalicije već znaju.
