Ovo je pitanje stoljećima predmet rasprava. Za neke je to jasan primjer nerješivog problema. Međutim, postoje i drugi koji mogu dati odgovor, iako nijedan od njih ne može biti konačan, budući da to ovisi o metodologiji, disciplini i pristupu koji koristimo u rješavanju problema.
Problem koji stoji iza ovog pitanja je da i postojanje kokoši i jajeta ovise jedno o drugome. Odnosno, da bi jaje postojalo mora postojati kokoš koja ga je snijela i obrnuto. A da postoji kokoš koja nosi jaja, mora se izleći iz jajeta. Dakle, šta je bilo prvo?
Španski fizičar i inženjer Javier Santaolalla na svojim je društvenim mrežama podijelio video u kojem je pokušao dati odgovor na problem. U njemu je objasnio da su, prema teoriji evolucije, sve životinjske vrste (pa i ljudi) povezane, a da su razlike među nama proizvedene milionima i milionima malih promjena, generacija za generacijom.
Iz tog razloga, prije nego što je ono što je naučnik nazvao "protopile" postojalo, moralo je postojati mnogo drugih bića koja su izgledala vrlo slična njemu, ali nisu imala sve potrebne karakteristike da bi bila uključena u "kokošju" taksonomiju. I ovo biće "pre-pile" također mora biti rođeno iz jajeta.
Ukratko, za ovog je fizičara jaje nužno bilo prije kokoši, jer je nešto starije od kokoši. A bilo je i mnogo drugih jajonosnih vrsta puno starijih od kokoši. Međutim, kao što smo već objasnili, istina je da nema konačnih odgovora na ovo pitanje.
Prema zaključcima studije koju je podijelio časopis Science, jaje je doista bilo prije kokoši jer, kako je objasnio Maty Stoddard, njen glavni autor, „jaje je definitivno bilo prvo. Jaje s ljuskom i vodeno kičmenjaci evoluirali su u nekim od kičmenjaka dok su prelazili na kopneni život, a onda su te životinje dale prve kopnene kičmenjake, uključujući ptice.“
Protiv ovog zaključka je grupa naučnika sa engleskih univerziteta Warwich i Scheffield, koji tvrde da je zapravo kokoš nastala prije jajeta, jer su u jajnicima pronašli protein ovocledidin-17 od ptica. Ovi dokazi upućuju na to da se embrij razvio u prvu kokoš dok je još bila nerođena, a prije no što je sneseno kokošje jaje kakvo danas poznajemo.
Istraživači sa Univerziteta Queensland i Instituta NÉEL otkrili su da kokoš i jaje nemaju određeni redoslijed i mogu postojati istovremeno, a da postojanje jednog ne isključuje drugo. To je ono što je poznato kao 'neodređeni uzročni poredak'. Fizičar Jacqui Romero istakno je da su "kokoš i jaje" zapravo metafora, te da se oba događaja mogu dogoditi u isto vrijeme. Kako bi to objasnio, oslonio se na dinamiku fotonske kvantne sklopke, u kojoj su događaji A i B transformacije u obliku fotona, što je bilo otkriće koje je dovelo u pitanje pojam klasične uzročnosti i otvorilo nove mogućnosti u kvantnom istraživanju.
