Kamp Al Hol, u sjeveroistočnoj Siriji, vrlo blizu granice s Irakom, još uvijek drži više od 45.000 ljudi, uglavnom žena i djece, povezanih s onim što je teroristička skupina takozvana Islamska država (ISIS), kako je prije deset godina nazvan navodni halifat, nemilosrdni teroristički projekat rođen u drevnoj Mezopotamiji i poražen oružjem u martu 2019.
Gotovo 7000 stanovnika ovih kampova su stranci, Abu Hudhaifa al Ansari, trenutni glasnogovornik ISIS-a, emitirao je 41-minutnu audio-poruku u kojoj je pozvao svoje sljedbenike da napadnu, između ostalih ciljeva, kamp Al Hol kako bi oslobodili svoje "zatvorenike".
Al Hol je pravni limbo stvoren u Siriji, u njemu je zarobljeno na hiljade ljudi, od kojih su mnogi zanemareni i od kojih se strahuje u njihovim zemljama porijekla, u kojima predstavljaju opasnost
„Jedna od najvećih prijetnji koju [ISIS] predstavlja je mogućnost ponovnog oživljavanja međunarodna zajednica ne nastavlja se sukobljavati sa skupinom,” Devorah Margolin, stručnjak u centru za analizu The Washington Institute for Near East Policy, ističe u razmjeni e-pošte.
Abu Mohamed al-Adnani, borac veteran i dobro poznat u američkim zatvorima u Iraku, bio je taj koji je 29. juna 2014. najavio stvaranje Islamske države, skupine do tada poznate kao ISIS (Islamska država Iraka i Levant), te proglašenje halifata, koji je pet dana kasnije u džamiji u Mosulu ozvaničio njegov vođa i samoproglašeni halifa, Abu Bakr al-Baghdadi. I Al-Adnani i Al-Baghdadi leže u zemlji, kao i nekoliko njihovih nasljednika, ubijeni bombama američkih borbenih aviona.
U gotovo pet godina vladavine takozvani ISIS je uspostavio fundamentalističku diktaturu s obje strane sirijsko-iračke granice na ogromnoj teritoriji s oko 10 miliona stanovnika. Privukao je sljedbenike iz cijelog svijeta, otimao, iznuđivao i ubijao domaće i strance, te osnovao jedinicu za udare u inozemstvu (Emni), odgovornu za napade u Parizu (2015.) i Bruxellesu (2016.).
Desetljeće nakon uspostave takozvanog halifata i pet godina od njegovog poraza u bitci kod Baguza od strane kurdsko-arapskih milicija, koje podržavaju Sjedinjene Države, Washington još uvijek smatra ISIS “prijetnjom u Siriji i Iraku”. kako je Ian J. McCary, iz Ureda za borbu protiv terorizma američkog State Departmenta, istaknuo u martu na parlamentarnom saslušanju.
McCary, izaslanik međunarodne koalicije protiv ISIS-a, insistirao je na ideji: repatrijaciji stanovništva kampova Al Hol i Al Roj (oko 2600 stanovnika), razdvojenih stotinjak kilometara kojima upravljaju kurdske autonomne vlasti. (AANES), “ključan je za smanjenje rizika ponovnog oživljavanja” ISIS-a i “najvažniji alat” za njegovo sprječavanje. AANES je već upozorio da postoji sigurnosni rizik ako zemlje porijekla ne vode računa o svojim građanima.
Najnoviji izvještaj koji je pripremilo Vijeće sigurnosti UN-a o prijetnji koju predstavlja ISIS procjenjuje da grupa drži između 3.000 i 5.000 boraca u regiji, organiziranih u ćelije s ciljem izvođenja operacija niskog intenziteta regrutiranja muškaraca - poput napada na zatvor u Hasaki 2022. i povećanje finansiranja kroz iznudu. Sigurnosni propusti i plemenski sporovi omogućili su ISIS-u da raste u područjima istočne Sirije.
Informativni centar Rojava (RIC) prati podatke o broju zatočenika u tim logorima. Prema posljednjim podacima koje je objavio španski list El Pais, u Al Holu živi 45.488 ljudi, uključujući 21.377 Iračana, 17.199 Sirijaca i 6.912 drugih nacionalnosti, od kojih su mnogi evropskog porijekla. Irački savjetnik za nacionalnu sigurnost, Qasim Malaraji, nedavno je naveo da u Al Holu ima državljana do 60 različitih zemalja.
RIC u svojim analizama tvrdi da, iako se repatrijacije provode od 2019. godine, tempo je u padu već dvije godine. Više od 30 zemalja nije odatle odvelo niti jednog svog državljanina. Uz stanovnike Al Hola i Al Roja, koji su zatvoreni, ali se slobodno kreću unutra, mnogi od njih još uvijek uronjeni u fundamentalistički svemir, postoji gotovo 9000 boraca zatvorenih u pritvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije. Ovo je najveći zatvor za džihadiste na svijetu.
Ovo su brojke koje dokazuju veličinu fenomena ISIS-a i njegovu kratkoročnu prijetnju. “Njihova ideologija i dalje postoji”, kaže za El Pais Devorah Margolin, profesorica na Univerzitetu Georgetown. "Kao što njegove pristaše, pobunjenici i vlada u sjeni pokazuju", nastavlja analitičarka, "ISIS čeka svoje vrijeme kako bi iskoristio područja kojima se ne upravlja."
Francuska je dobar primjer sve veće nezainteresiranosti za ostatke koje je ostavio halifat. Gotovo 1500 Francuza otišlo je u Siriju kako bi se pridružilo redovima ISIS-a. Prema informacijama Kolektiva ujedinjenih porodica, koji se godinama bori za povratak Francuza iz pritvora kurdskih vlasti, posljednja repatrijacija koju je Francuska organizirala dogodila se u julu 2023. (10 žena i 25 djece) a kontinuirana predizborna klima sve nove dolaske čini nepopularnima.
Ali prijetnja pod pečatom ISIS-a nije ograničena samo na Bliski istok. U audiosnimci objavljenoj u martu, glasnogovornik džihadista Al Ansari pozvao je svoje sljedbenike da emigriraju u bilo koji od ogranaka skupine koja se proširila po cijelom svijetu.
Bila je to novost: nakon poraza u Baguzu, ISIS je inzistirao na poticanju svojih simpatizera da napadaju gdje god se nalazili i čime god da imaju pri ruci. Al Ansarijeva najnovija poruka pojačava ideju da je organizacija sada sigurna u rast svojih regionalnih baza u Aziji i Africi. U svom govoru McCary je ponudio informaciju u tom smislu: približno 60% propagande ISIS-a dolazi iz podsaharske Afrike, posebno iz Nigerije, Demokratske Republike Kongo i Mozambika.
McCary je također upozorio na rastuću prijetnju od afganistanske terorističke grupe povezane s džihadistima (ISIS Khorasan ili ISIS-K), odgovorne za smrt više od 80 ljudi u januaru u Kermanu (Iran) i više od 140 u Moskvi, glavnom gradu Rusije u martu.
