Spremaju li se sankcije i lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću ako se nastave opstrukcije projekta plinske južne interkonekcije?

To pitanje nameće se nakon što je obznanjeno da je američki državni sekretar Antony Blinken pozvao ministra vanjskih poslova BiH i Hrvatske Elmedina Konakovića i Gordana Grlića Radmana da izvrše pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, javlja Hayat.

"Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU",  naveo je Blinken u pismu od 11. januara.

U njemu američki sekretar upozorava kako je ‘projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan za energetsku sigurnost i ubrzanje postepenog ukidanja uglja’.

"BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine", naveo je, između ostalog, Blinken.

Američki sekretar je pozvao Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da usvoji zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji te da posao plinskog operatera isključivo obavlja kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu.

Da je riječ o ozbiljnom diplomatskom pritisku SAD-a na lidera HDZ-a BiH govori i objava novinara Al Jazeerea iz Vašingtona Ivice Puljića.

On je objavio informaciju da su za predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića bile spremne sankcije SAD-a.

Dragan Čović je na korak od američkih sankcija. Povod je južna plinska interkonekcija, a razlozi su dublji – korupcija, povezanost s Dodikom i moguće Rusima, nacionalizam… Sankcije su spremne, trebale su biti nametnute prije Nove godine, ali htjelo se probati još jednom – naveo je Puljić jučer na društvenoj mreži X.

Pismo Blinkena ozbiljno je upozorenje i za stranke Trojke da ne pristaju na Čovićeve ucjene i prohtjeve koji nisu u interesu Bosne i Hercegovine.

BiH trenutno uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine. Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Cilj izgradnje ove interkonekcije je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Tu leži i odgovor otkud interes SAD za realizaciju ovog projekta.

Oštar istup Blinkena uslijedio je nakon što je prošle godine ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy također prozvao Čovića za opstrukciju izgradnje plinovoda između BiH i Hrvatske.

Čović je nedavno izjavio da HDZ BiH želi da sjedište kompanije koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH bude u Mostaru te da je njihov prijedlog sasvim usklađen s evropskim direktivama i Evropskom energetskom zajednicom.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode BiH i Hrvatske i BiH, čime bi naša zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu.

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH krajem 2021. godine, a tada su za njega glasali i zastupnici HDZ-a BiH. Međutim, Zakon nikada nije došao na dnevni red Doma naroda FBiH jer su delegati HDZ-a uložili amandmane koji podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija ‘BH Gas’ sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru.

Paralelno, planira se i realizacija projekta Nove istočne interkonekcije, kojeg ‘gura’ Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS-a. Ako ovaj novi istočni gasovod bude urađen prije južnog, mogu se očekivati i ucjene RS-a, a kojima smo već svjedočili i krajem 2023. i početkom ove godine.

Nova istočna interkonekcija bi išla od granice Srbije sa BiH, preko Bijeljine, Brčkog, Modriče, Dervente, Prnjavora, pa na Banja Luku, Prijedor do Bosanskog Novog. To bi također bio ruski gas, isti kao onaj koji sada dobijamo od Zvornika.

Južna interkonekcija planirana je od Zagvozda u Hrvatskoj do Imotskog, zatim ide na granicu sa BiH, Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno, Novi Travnik/Travnik s odvajanjem za Mostar. Plinovodom bi upravljao investitor – ‘BH gas’ ili nova kompanija ako se udovolji zahtjevima Čovića.

HDZ je amandmanima tražio i pravac Posušje-Široki Brijeg-Mostar i odvojke prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Jajcu.

Postojećim plinovodom od granice BiH do Zvornika upravlja firma ‘Gas promet Istočno Sarajevo’, od Zvornika do Kladnja ‘Sarajevo-gas Istočno Sarajevo’, a ostalo ‘BH Gas’.