Drugog novembra bi se pred Sudom Bosne i Hercegovine trebalo održati ročište na kojem će Tužilaštvo BiH i odbrane optuženih u predmetu Fadil Novalić i drugi, iznijeti žalbe povodom prvostepene presude Suda BiH, javlja Faktor.
Riječ je o takozvanom slučaju Respiratori.
Tom presudom bivši federalni premijer Fadil Novalić, te Fahrudin Solak, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite i Fikret Hodžić, vlasnik privatne firme FH Srebrena malina, osuđeni su na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke kineskih respiratora ACM 812 A, plaćenih 10,5 miliona maraka tokom pandemije koronavirusa.
Istom presudom tadašnja dopremijerka FBiH i ministrica finansija u Vladi FBiH Jelka Milićević oslobođena je optužbi za nesavjestan rad u službi.
Nepravomoćnom presudom pravno lice "Srebrena malina" proglašeno je odgovornim što je raspolagalo nezakonito stečenom imovinom, te mu je izrečena novčana kazna od 200.000 KM, a presudom je naloženo oduzimanje stečene imovinske koristi u iznosu od 694.747 KM od Hodžića i Srebrene maline.
Novalić, Solak i Hodžić su proglašeni krivim za zloupotrebu položaja, a Solak i za krivotvorenje isprave, a oslobođeni su optužbi za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, kao i za pranje novca, te krivotvorenje ili uništavanje poslovnih knjiga.
Novalić je oslobođen i optužbi za primanje nagrade.
Presuda nije donesena jednoglasno, nego preglasavanjem predsjedavajućeg Sudskog vijeća Branka Perića, koji je imao izdvojeno mišljenje, odnosno nije smatrao da presuda treba biti osuđujuća, za razliku od članova Vijeća Brace Stupara i Gorana Radevića.
Perić je svoje izdvojeno mišljenje, a što nije uobičajena praksa, javno iznio tokom izricanja presuda, zbog čega je protiv njega Ured disciplinskog tužioca VSTV-a pokrenuo disciplinski postupak.
Vijeće je jedino bilo jednoglasno kada je u pitanju bila oslobađajuća presuda Jelki Milićević.
Na ovakvu presudu Suda odmah nakon njenog izricanja, žalbe su najavili i Tužilaštvo BiH, na njen oslobađajući, kao i odbrane optuženih, na osuđujući dio presude.
Žalbe će na ročištu najavljenom za 2. novembra biti javno iznesene pred Apelacionim vijećem, kojim će predsjedavati sudija Staniša Gluhajić.
Nakon što razmotri žalbe i izjašnjenje drugih strana o njima, Apelaciono vijeće donijet će svoju odluku.
Ukoliko Apelaciono vijeće odbije žalbe i donese presudu identičnu prvostepenoj, ona će automatski postati pravosnažna.
Ukoliko Apelaciono vijeće prihvati žalbe, ono može presudu ili preinačiti ili u cijelosti ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Također, Apelaciono vijeće može utvrditi nedostatke u prvostepenoj presudu i zakazati glavni pretres pred Apelacionim vijećem kako bi se ti nedostaci otklonili.
Ukoliko bi bio takav slučaj, dosadašnja praksa Suda bila je da se određeni dio dokaza za koje se utvrdi da su nesporni preuzme iz prvostepenog postupka, dok se ponovo iznose dokazi na činjenice koje su sporne, kako bi se dodatno razjasnile.
Apelaciona vijeća nerijetko se odlučuju da se određena svjedočenja iz prvostepenog postupka ponovno reproduciraju u sudnici pred članovima tog vijeća, kako bi oni donijeli svoj konačni zaključak.
Također, hipotetički, postoji mogućnost da tačku na slučaj respiratori stavi i Trećestepeno vijeće Suda BiH.
Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, žalbu Trećestepenom vijeću Suda BiH, koje ima ulogu Vrhovnog suda, može podnijeti osoba koja je prvostepeno oslobođena, a kada je drugostepeno vijeće proglasi krivom. Ukoliko drugostepeno vijeće izrekne oslobađajuću presudu nema mogućnosti za dalje vođenje sudskog postupka.
U konkretnom slučaju, tu mogućnost bi imala Jelka Milićević koja je prvostepeno oslobođena, ako bi je drugostepeno vijeće proglasilo krivom, ili ostali optuženi po oni tačkama po kojima su u prvom suđenju bili oslobođeni, ukoliko bi Apelaciono vijeće prihvatilo žalbu Tužilaštva, pa ih i po tim tačkama oglasilo krivim.
