SAD su rasporedile svoje ratne brodove na strateške pozicije s ciljem da zaštite Izrael i američke snage u regiji, nadajući se da će tako spriječiti direktan napad Irana na Izrael, a koji bi se mogao desiti već ovog vikenda.

Američki zvaničnici navode da SAD na ovaj način nastoje spriječiti širi sukob na Bliskom istoku, a konkretni su potezi uslijedili nakon upozorenja da bi moglo doći do potencijalnog iranskog napada. Osoba koju je informiralo iransko rukovodstvo, međutim, rekla je da, dok se razgovara o planovima za napad, nije donesena konačna odluka.

General armije Erik Kurilla, šef američke Centralne komande, razgovarao je u petak o mogućem iranskom napadu sa izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom u Izraelu. Američki potezi uključuju ponovno pozicioniranje dva razarača, od kojih je jedan bio u regionu, a drugi je tamo naknadno preusmjeren, rekli su američki zvaničnici, dodajući da je najmanje jedan od brodova nosio proturaketni odbrambeni sistem Aegis.

Joseph Biden, američki predsjednik, upitan u petak kada bi moglo doći do iranskog napada na Izrael, rekao je: "Moja očekivanja su više prije nego kasnije".

Američki zvaničnici strahuju da bi iranski napad na Izrael mogao izazvati izraelski odgovor prema Iranu, koji bi onda mogao generirati regionalni sukob i privući SAD, čije bi snage i saveznici na Bliskom istoku mogli biti na meti Teherana ako bi njegova teritorija bila pogođena.

General-potpukovnik Herzi Halevi, načelnik izraelskog generalštaba, sastao se sa Kurillom o mogućem iranskom napadu nakon odvojenog sastanka sa komandantima o spremnosti izraelskih snaga.

Kasno u četvrtak, američki ministar odbrane Lloyd Austin nazvao je Gallanta kako bi ga uvjerio da će Washington braniti svog najbližeg saveznika u regiji ako Teheran izvrši napad na njegovo tlo.

Iran je zaprijetio da će uzvratiti za napad prošle sedmice u Damasku u Siriji, za koji je Teheran rekao da je izraelski zračni napad na diplomatsku zgradu. U napadu je ubijeno nekoliko visokih iranskih vojnih zvaničnika.

Iranski napad mogao bi zapaliti regiju jer je vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pod sve većim međunarodnim pritiskom da prekine svoju vojnu kampanju u Pojasu Gaze. Hamasovi napadi 7. oktobra u Izraelu, u kojima je poginulo oko 1.200 ljudi, i kasnija izraelska ofanziva na Gazu, koja je odnijela više od 33.000 života, podigli su tenzije na Bliskom istoku na nivo koji nije viđen decenijama.

U njihovom pozivu, Gallant je rekao Austinu da bi "direktan iranski napad zahtijevao odgovarajući izraelski odgovor", saopćilo je izraelsko ministarstvo odbrane.

Američki zvaničnici, frustrirani odlukom Izraela da ih ne obavijesti o napadu na ciljeve u Damasku, natjerali su svoje izraelske kolege da podijele informacije o tome kako bi Izrael mogao odgovoriti na iranski napad, rekli su američki zvaničnici, dijelom kako bi zaštitili snage u regiji.

Netanyahu se u petak sastao s visokim sigurnosnim dužnosnicima kako bi razgovarali o spremnosti Izraela za iranski odgovor, rekli su izraelski zvaničnici.

Izraelska komanda domaćeg fronta, koja ima zadatak da pripremi javnost za katastrofe i sukobe, nije objavila nikakve izmjene u svojim hitnim uputstvima javnosti, rekao je portparol izraelske vojske Daniel Hagari u četvrtak navečer.

SAD, koje nemaju diplomatske odnose s Teheranom, ohrabrile su svoje evropske i bliskoistočne saveznike da izvrše pritisak na Iran da ne napada Izrael, rekli su američki i britanski zvaničnici u petak. Američka ambasada u Izraelu saopćila je da će američkim službenicima i njihovim rođacima do daljnjeg biti zabranjena bilo kakva lična putovanja izvan centralnog Izraela, Jerusalema i Beershebe.

(The Wall Street Journal)