Eskalacija nasilja u Jeruzalemu najavljivana je sedmicama. Svi su znali koji dan i u koliko sati. Gdje i kako. Detaljno je najavljen najveći sukob Izraelaca i Palestinaca u posljednje dvije godine. Najmanje 21 Palestinac je ubijen, od toga devetero djece, a stotine su ozlijeđene.

U međuvremenu, nestabilni politički kontekst s obje strane, gdje Izrael ide na pete izbore, a Palestina je ponovo otkazala izbore, izaziva zabrinutost da će određeni interesi ponovo zapaliti sukob u regiji, hraneći opasnost od takozvane TikTok intifade.

Temperatura u Jeruzalemu, svetom gradu za muslimane, Jevreje i kršćane, zagrijava se od početka Ramazana. Proteklih je sedmica dolazilo do sporadičnih sukoba između Izraelaca i Palestinaca zbog sanitarnih ograničenja za pristup bogomoljama uz neke epizode poput demonstracija jevrejskih ekstremista koji su u Stari grad ušli uz povike "Smrt Arapima".

Početkom maja sukobi su eskalirali zbog planova deložacije nekoliko palestinskih porodica iz kvarta Sheikh Jarrah na istoku grada. U petak i subotu prošle sedmice nasilje se preselilo u okolinu džamije Al Aqsa a stotine demonstranata i policajaca je ozlijeđeno. Ali svi su znali da će se veliki sudar desiti u ponedjeljak u 08:00.

Desetog maja Izrael je slavio Dan Jeruzalema, kontroverzni praznik kojim se obilježava aneksija istočnog dijela grada, za koji Palestinci tvrde da je glavni grad buduće države, tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Na tu godišnjicu nekoliko ultranacionalističkih krajnje desničarskih skupina planiralo je marš Starim gradom što su Palestinci doživjeli kao provokaciju. Unatoč sve većem pritisku na ulicama, v.d. premijera Benjamin Netanyahu malo je učinio da ublaži situaciju. Nekoliko minuta prije početka marša, vlasti su naredile promjenu rute kako bi se izbjegao frontalni sukob.

Ali Palestinci su se već utvrdili u tom području, gdje su pripremili kamenje za odbijanje demonstranata. U osam ujutro, izraelska policija ušla je da raščisti to područje, pucajući gumenim mecima, šok bombama i suzavcem na Palestince, koji su ih pak gađali kamenjem, stolicama i bakljama. Neki su utočište potražili u džamiji Al Aqsa, trećem najsvetijem mjestu muslimana. Na kraju, u neredima je ozlijeđeno gotovo 400 Palestinaca ozlijeđeno kao i dvadesetak izraelskih policajaca. Taj je sukob bio signal za najavljenu novu eskalaciju.

Brigade Ezzeldina Al-Qassama, naoružanog krila Hamasa, zaprijetile su napadom na Izrael ako ne povuku svoje sigurnosne snage iz džamije Al Aqsa i drugih područja istočnog Jeruzalema i puste pritvorene u nedavnim demonstracijama u ponedjeljak do 18:00 sati. Ubrzo nakon isteka roka, desetine raketa ispaljeno je iz Gaze pogodivši neke kuće na periferiji Jeruzalema, prvi put od 2014. i druga naseljena područja. Nije bilo žrtava.

Predviđajući ovu akciju, izraelska je vojska zatvorila nekoliko cesta i pograničnih područja s pojasom Gaze, teritorijom pod kontrolom Hamasa. Izraelski avioni pokrenuli su nekoliko zračnih napada iznad Gaze, ostavivši najmanje 21 mrtvu osobu, uključujući devetero djece i 75 ozlijeđenih. Izraelska vojska je potvrdila da je ubila „osam islamističkih operativaca“.

Hamas je kasnije preuzeo odgovornost za napad tvrdeći da je lansirao najmanje stotinu projektila, iako je izraelski proturaketni sistem Iron Dome presreo većinu.

Ubrzo nakon sukoba započela je uobičajena razmjena optužbi neprijatelja koji su desetljećima u sukobu. Palestinci su izvijestili da je izraelska policija u sveto vrijeme ušla na sveto mjesto i počela pucati iako nije bila isprovocirana. Izraelske vlasti rekle su da je policija upotrijebila silu kao krajnje sredstvo pred palestinskim napadima, koji su započeli neprijateljstva gađajući ih kamenjem.

Kao što je to uobičajeno svaki put kad nasilje eskalira, analitičari i stručnjaci počinju nagađati o mogućoj intifadi, općem ustanku Palestinaca protiv izraelske okupacije. Mnogi su povukli paralele s drugom intifadom, koja je također započela kod Al Aqse nakon posjete tadašnjeg čelnika opozicije i kasnijeg premijera Ariela Sharona.

Taj je sukob trajao četiri godine i procjenjuje se da je oko 3000 Palestinaca i hiljadu Izraelaca poginulo. Međutim, trenutna situacija više podsjeća na nasilje u razdoblju 2015.-2016., poznato kao "intifada noževa", koji je odnio živote više od 235 Palestinaca i 38 Izraelaca. Tada su društveni mediji bili ključni jer su na njima emitirane starstvene zapaljive poruke koje su brzo postajale viralne.

Ovih je dana u središtu aktivnosti kanal TikTok pa su dešavanja oko džamije već prozvana TikTok intifada jer mladi Palestinci koriste kinesku aplikaciju za snimanje i emkitiranje kratkih videa na kojima su zabilježeni sukobi sa jevrejskim snagama.

Politička situacija je vrlo nestabilna na obje strane a nestabilnost je pojačana zdravstvenom i ekonomskom krizom koju je pokrenula pandemija. Čini se da je Izrael upao u beskonačni izborni čvor. Zemlja ide na svoje pete izbore u nešto više od dvije godine nakon što izbori u martu još jednom nisu uspjeli donijeti moguću stabilnu vladu.

Netanyahu, na vlasti od 2009. godine, nije uspio stvoriti koaliciju u Knessetu, izraelskom Parlamentu. Za 'Bibija' nije stvar samo u političkom preživljavanja. Čeka ga nekoliko sudskih procesa u kojima je optužen za podmićivanje i prevaru.

Među Palestincima je situacija još ekstremnija. Palestinski čelnik Mahmoud Abbas ponovo je prošlog mjeseca odgodio parlamentarne izbore koji su bili zakazani za maj  i predsjedničke izbore za juni koji kasne više od 10 godina. Odluka, koju je Abbas opravdao poteškoćama glasanja u Jeruzalemu, izazvala je bijes raznih opozicijskih pokreta, poput Hamasa, koji su je nazvali "pučem".

Palestinci već 15 godina ne izlaze na birališta i ratse nepovjerenje u institucije. Mnogi u odgađanju izbora vide strah Abbasa, koji je na vlasti od 2005. godine, od poraza svoje stranke Fatah.

Uz to, Palestince je posebno pogodila pandemija i razočarani su kako se njihove vlasti bore protiv zaraze. Unatoč ograničenjima i mjerama, bolnice pod palestinskom vlašću na rubu su kapaciteta i, za razliku od Izraela, nedostaju im sredstva za pokretanje kampanje vakcinisanja tempom susjedne zemlje.

Kritike stanovništva pojačale su se nakon što je objavljeno da je 10% vakcina koje su donirale Kinas i Rusija, otišlo prijateljima političara. Dakle, i Abbasu i Netanyahuu je u interesu pokazati snagu, ali bez da stvari izmaknu kontroli. Međutim, stvari bi se mogle izmaći kontroli i prerasti u dublji sukob.

Palestinci osuđuju protjerivanja iz kvatrta Sheikh Jarrah tvrdeći da su nezakonita i da predstavljaju "etničko čišćenje" u gradu. Stanovnici se godinama žale na izraelska ograničenja u izdavanju građevinskih dozvola na tom području zbog kojih moraju napustiti Jeruzalem ili graditi bespravne kuće koje će biti srušene.

Neka tijela kao što je Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) zatražili su od Izraela da zaustavi ove deložacije, što su zatražili jevrejski doseljenici koji polažu pravo vlasništva nad kućama od prije 1948. godine, kada je osnovana država Izrael. No, čini se da neće biti tako. Vrhovni sud Izraela čeka odluku o šest porodica koje su postale simbolom ovog sukoba.

Ročište zakazano za nedjelju zasada je odgođeno ali održat će se u sljedećih 30 dana i čini se da sve ukazuje na to da će sud podržati naseljenike.