Mnoge države i ugrožene zajednice godinama ulažu napore u sve veću sadnju sadnica u cilju obnove šuma kao dio globalne borbe protiv klimatskih promjena. Kenija svakog 13. novembra ima državni praznik za sadnju drveća. Međutim, takva praksa bez pripremnih istraživanja može imati negativne posljedice na ekosistem.
Sadnja drveća na pogrešnim mjestima zapravo može doprinijeti globalnom zagrijavanju. Naučnici izradili novu mapu najboljih lokacija za obnavljanje šuma i hlađenje planete. U nekim slučajevima, više drveća znači da se manje sunčeve svjetlosti odbija od površine zemlje i više topline apsorbira planeta, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Postoje neka mjesta na kojima pošumljavanje dovodi do negativnih klimatskih rezultata", smatra Susan Cook-Patton, jedna od koautorica studije.
Naučnici su ranije utvrdili da je obnavljanje šumskog pokrivača dovelo do promjena u albedu, količini sunčeve radijacije koja se odbija od površine planete, ali nisu imali alate da to izmjere. Koristeći nove karte, istraživači su po prvi put bili u mogućnosti da razmotre efekat hlađenja drveća i zagrijavanje uzrokovano smanjenim albedom. Otkrili su da su projekti koji nisu uračunali albedo u jednadžbu precijenili klimatsku korist od novog drveća između 20 i 80 posto.
Ali mape također pružaju alate koji pomažu kreatorima politike da identificiraju gdje je najbolje usmjeriti oskudne resurse za maksimalni utjecaj na klimu, rekao je Cook-Patton, viši naučnik za obnovu šuma u The Nature Conservancy.
"Također postoji mnogo mjesta gdje je obnavljanje šume odlična ideja za klimatske promjene. Samo pokušavamo pomoći ljudima da pronađu ta mjesta", rekla je ona.
Albedo je najviši u smrznutim područjima svijeta, a čisti snijeg i led sa visokim nivoom albeda odbijaju i do 90 posto sunčeve energije. To je jedan od najvećih rashladnih agenasa na Zemlji, zajedno sa kopnom i okeanima koji apsorbuju višak toplote i emisije stakleničkih gasova koji zagrijavaju planetu. Mnoge zemlje su obećale da će posaditi milijarde drveća kao bedem protiv globalnog zagrijevanja, ali svi napori ne pridonose podjednako za planetu, pokazala je ova studija.
Vlažna, tropska okruženja poput bazena Amazona i Konga mogu se pohvaliti velikim skladištenjem ugljika i malim promjenama albeda, što ih čini idealnim lokacijama za obnavljanje šumskog pokrivača.
Suprotno je bilo u umjerenim travnjacima i savanama, rekao je Cook-Patton.
Čak su i projekti na najboljim lokacijama vjerovatno isporučivali 20 posto manje hlađenja nego što je procijenjeno kada se uzmu u obzir promjene albeda. Ali ona je naglasila da je obnova šuma donijela neosporne koristi za ljude i planetu, kao što je podrška ekosistemima i osiguravanjem čistog vazduha i vode, među mnogima.
"Zaista ne želimo da naš rad bude kritika ekološkog pokreta", rekla je ona.
„Ali ne možemo svuda saditi drveće. Nemamo dovoljno novca, vremena, resursa, ljudi ili sadnica. I tako se zapravo radi o maksimalnom iskorištavanju ograničenih ulaganja i ostvarivanju najvećeg povrata klimatskih promjena po hektaru ulaganja", dodala je.
